Početna ›

Luka 20,33 — Evanđelje po Luki

©
Hrvatski tekst: izmijenjena inačica ekumenskog prijevoda T. Dretara, CC BY-SA. Grčki tekst: SBLGNT © 2010 SBL i Logos Bible Software, CC BY 4.0. Cjelovite licence i uvjeti
Veličina teksta
Visina stihova
Prikaz

i treći je uze; a jednako tako i svih sedam: ne ostaviše djece i umriješe.

Poslije umrije i žena.

O uskrsnuću dakle, kojemu od njih postaje žena? Jer sedmorica su je imala za ženu."

I reče im Isus: "Sinovi ovoga vijeka žene se i udaju,

a oni koji su udostojani postići onaj vijek i uskrsnuće od mrtvih niti se žene niti udaju;

Biblija

O uskrsnuću dakle, kojemu od njih postaje žena? Jer sedmorica su je imala za ženu."

Daničić-Karadžić

O vaskrseniju dakle koga će od njih biti žena? jer je ona sedmorici bila žena.

Original

ἡ γυνὴ οὖν ἐν τῇ ἀναστάσει, τίνος αὐτῶν γίνεται γυνή; οἱ γὰρ ἑπτὰ ἔσχον αὐτὴν γυναῖκα.¶

Izgovor

hē gunē oun en tēa anastasei tinos autōn ginetai gunē hoi gar hepta eschon autēn gunaika

Moji komentari

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

Doslovni prijevod

"Dakle u tom uskrsnuću, kojega od njih postaje žena? Ta sedmorica naime imaše nju ženom."

Analiza

1. Dakle Izvornik: οὖν [oun] Gramatika: Zaključni veznik koji u izvorniku stoji na samom početku izričaja. Uvodi logičku posljedicu iz prethodno izloženog slučaja sedmorice braće. Značenje: Saduceji ovime poentiraju svoju misaonu zamku, smatrajući da su zakon o leviratskom braku doveli do neizbježnog apsurda u slučaju uskrsnuća.

2. u tom uskrsnuću Izvornik: ἐν τῇ ἀναστάσει [en tē anastasei] Gramatika: Prijedložni izraz s dativom jednine ženskoga roda i određenim članom. Imenica je tvorena od prijedloga 'ana' (gore) i glagola 'histēmi' (stati, podići). Značenje: Doslovno označava 'ustajanje' ili 'ponovno podizanje' mrtvih. Određeni član pokazuje da se misli na konkretno, općepoznato eshatološko uskrsnuće o kojem se vodila rasprava u judaizmu.

3. kojega od njih Izvornik: τίνος αὐτῶν [tinos autōn] Gramatika: Upitna zamjenica u genitivu jednine muškog roda praćena osobnom zamjenicom u genitivu množine. Prvi genitiv označava pripadnost, a drugi dijelni (partitivni) odnos. Značenje: Pitanje je postavljeno u kategorijama isključivog posjedovanja i zakonskog prava kakvo vrijedi u zemaljskom braku, čime saduceji budući svijet mjere mjerilima prolaznog svijeta.

4. postaje žena Izvornik: γίνεται γυνή [ginetai gynē] Gramatika: Glagol u prezentu indikativa medija/pasiva, 3. lice jednine, uz imenicu u nominativu jednine bez člana. Prezent ovdje ima futursku nijansu jer opisuje eshatološko stanje kao živu sliku. Značenje: Glagol 'ginomai' označava nastajanje ili stupanje u određeno stanje ('postaje'), a ne puko postojanje, čime se pita u čiji će bračni status ona ući pri novom poretku.

5. Ta sedmorica naime imaše nju ženom Izvornik: οἱ γὰρ ἑπτὰ ἔσχον αὐτὴν γυναῖκα [hoi gar hepta eschon autēn gynaika] Gramatika: Uzročni veznik 'gar' stoji na drugom mjestu u rečenici, a broj sedam ima određeni član u nominativu množine muškog roda ('ta sedmorica'). Glagol je u drugom aoristu aktiva, 3. lice množine, s dvostrukim akuzativom (objekta i predikata). Značenje: Konstantivni aorist sažima svih sedam uzastopnih brakova u jednu dovršenu činjenicu prošlosti: svi su ostvarili jednako zakonsko pravo na nju, pa nijedan nema prednost.

Zaključak

Ovaj stih (koji se bilježi u sinoptičkim evanđeljima prilikom Isusovog spora sa saducejima) predstavlja vrhunac saducejskog argumenta protiv vjerovanja u uskrsnuće mrtvih. Posluživši se starozavjetnim propisom o leviratskom braku, oni svjesno konstruiraju ekstremni hipotetski scenarij s jednom ženom i sedmero braće s jednom jedinom namjerom: dokazati da je ideja zagrobnog života logički apsurdna i zakonski nerješiva ukoliko se primijene zemaljski standardi.

Kroz njihovo ključno pitanje 'čija će ona postati žena?', na površinu izlazi njihova glavna teološka zabluda: oni pretpostavljaju da uskrsnuće nije ništa drugo nego fizički i društveni nastavak ovozemaljskog života, zajedno s njegovim pravnim obvezama i ograničenjima vlasništva. Isusov odgovor koji ubrzo usljeđuje raspršuje ovaj pokušaj banalizacije vječnosti, objašnjavajući da uskrsli život otvara posve novu dimenziju (u kojoj se ljudi 'niti žene niti udaju'), čime potvrđuje beskrajnu Božju moć koja se ne može ograničiti uskim ljudskim okvirima i povijesnim institucijama.