I ne našavši Ga, vratiše se u Jeruzalem tražeći Ga.
I ne našavši Ga, vratiše se u Jeruzalem tražeći Ga.
I dogodi se da Ga nakon tri dana nađoše u Hramu gdje sjedi usred učitelja, slušajući ih i ispitujući ih.
A svi koji Ga slušahu divljahu se umnosti i odgovorima Njegovim.
I vidjevši Ga, zapanjiše se, i reče Mu majka Njegova: "Dijete, zašto nam učini tako? Gle, otac Tvoj i ja s bolom Te tražismo."
I reče im: "Zašto ste Me tražili? Zar ne znadoste da Meni treba biti u onome što je Oca Mojega?"
A svi koji Ga slušahu divljahu se umnosti i odgovorima Njegovim.
I svi koji ga slušahu divljahu se njegovu razumu i odgovorima.
ἐξίσταντο δὲ πάντες οἱ ἀκούοντες αὐτοῦ ἐπὶ τῇ συνέσει καὶ ταῖς ἀποκρίσεσιν αὐτοῦ.
existanto de pantes hoi akouontes autou epi tēa sunesei kai tais apokrisesin autou
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"izvan sebe bijahu a svi ti slušajući njega nad tom umnošću i tim odgovorima njegovim."
1. izvan sebe bijahu Izvornik: ἐξίσταντο [existanto] Gramatika: Glagol u imperfektu medija, indikativ, 3. lice množine. Imperfekt označava trajno ili ponavljano stanje zapanjenosti koje se odvijalo sve vrijeme dok je razgovor u Hramu trajao. Značenje: Doslovno znači 'stajati izvan sebe' (od ἐξ i ἵστημι), odnosno biti izbačen iz uobičajenog stanja svijesti od silnog čuđenja. Kod Luke je to česta reakcija ljudi na susret s nadnaravnom Božjom mudrošću i silom u Isusu.
2. svi ti slušajući njega Izvornik: πάντες οἱ ἀκούοντες αὐτοῦ [pantes hoi akouontes autou] Gramatika: Poimeničeni particip prezenta aktivnog s određenim članom u nominativu množine muškog roda ('svi slušatelji'), uz genitiv zamjenice αὐτοῦ. Prezent participa označava one koji su upravo u tom trenutku slušali. Značenje: Krug zadivljenih širi se s učitelja na sve prisutne u hramskom trijemu. Dok je u prethodnom stihu Isus bio onaj koji sluša učitelje, ovdje svi prisutni postaju njegovi slušatelji.
3. nad tom umnošću Izvornik: ἐπὶ τῇ συνέσει [epi tēa sunesei] Gramatika: Prijedlog ἐπὶ s dativom jednine ženskog roda uz glagole čuđenja i osjećaja označava temelj ili uzrok tog čuđenja ('zbog', 'nad'). Značenje: Imenica σύνεσις (doslovno 'spajanje', 'stjecanje') u biblijskom grčkom označava duboku pronicavost, sposobnost povezivanja duhovnih istina i razumijevanja Božje volje u Pismima.
4. i tim odgovorima njegovim Izvornik: καὶ ταῖς ἀποκρίσεσιν αὐτοῦ [kai tais apokrisesin autou] Gramatika: Dativ množine ženskog roda s određenim članom i posvojnim genitivom zamjenice (αὐτοῦ) koji se odnosi na obje prethodne imenice (i na umnost i na odgovore). Značenje: Pokazuje da Isus u Hramu nije samo postavljao pitanja (stih 46), nego je i sam odgovarao na pitanja rabina, očitujući pritom zrelost i uvid koji nadilaze njegovu dob.
Ovaj stih iz Evanđelja po Luki (2:47) ključan je za razumijevanje ranog očitovanja Isusovog božanskog identiteta. Opisujući ga kao dvanaestogodišnjaka usred hrama, Luka ističe kako Isusova mudrost i odgovori nisu rezultat uobičajenog ljudskog učenja, već izviru iz njegovog jedinstvenog odnosa s Bogom Ocem. Reakcija prisutnih – koji su doslovno "izvan sebe" od čuđenja – tipičan je biblijski odgovor na susret s božanskim djelovanjem u svijetu.
Nadalje, tekst naglašava Isusovu aktivnu ulogu u teološkim raspravama. Njegova 'synesis' (dubinsko razumijevanje) ukazuje na to da on ne samo da poznaje Sveto pismo, već savršeno shvaća njegov pravi smisao i svrhu. Ovaj događaj služi kao proročka najava njegove kasnije javne službe, gdje će se njegova riječ i autoritet neprestano sukobljavati s ljudskim očekivanjima i izazivati slično zaprepaštenje kod slušatelja.