i kad navršiše dane te se vraćahu, ostade dječak Isus u Jeruzalemu, a roditelji Njegovi ne znadoše.
Kolačići nam pomažu kako bismo isporučili svoje usluge. Koristeći naše usluge, slažete se s našim korištenjem kolačića.
i kad navršiše dane te se vraćahu, ostade dječak Isus u Jeruzalemu, a roditelji Njegovi ne znadoše.
Misleći pak da je On u povorci, prijeđoše dan hoda te Ga tražahu među rodbinom i znancima.
I ne našavši Ga, vratiše se u Jeruzalem tražeći Ga.
I dogodi se da Ga nakon tri dana nađoše u Hramu gdje sjedi usred učitelja, slušajući ih i ispitujući ih.
A svi koji Ga slušahu divljahu se umnosti i odgovorima Njegovim.
I ne našavši Ga, vratiše se u Jeruzalem tražeći Ga.
I ne našavši ga vratiše se u Jerusalim da ga traže.
καὶ μὴ εὑρόντες αὐτόν ὑπέστρεψαν εἰς Ἰερουσαλὴμ ἀναζητοῦντες αὐτόν.
kai mē heurontes auton hupestrepsan eis Ierousalēm anazētountes auton
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"i ne našavši vratiše se u Jeruzalem tražeći njega."
1. ne našavši Izvornik: μὴ εὑρόντες [mē heurontes] Gramatika: Particip aorista aktivnog u nominativu množine muškog roda, negiran česticom μὴ koja se redovito koristi uz participe. Označava radnju koja prethodi glavnom glagolu i ujedno navodi razlog povratka ('budući da ga nisu našli'). Značenje: Sažima neuspjeh potrage među rodbinom i znancima u karavani iz prethodnog stiha. Shvaćanje da Isus nije u putničkoj povorci prekretnica je koja roditelje sili na promjenu smjera.
2. vratiše se Izvornik: ὑπέστρεψαν [hupestrepsan] Gramatika: Glagol u aoristu aktivnom, indikativ, 3. lice množine. Aorist ovdje označava odlučnu, cjelovitu radnju okretanja natrag i povratka na polazište. Značenje: Lukin omiljeni izraz za povratak; ovdje označava fizički povratak u sveti grad, čime se težište pripovijesti ponovno vraća u samo središte židovske vjere – u Jeruzalem.
3. tražeći Izvornik: ἀναζητοῦντες [anazētountes] Gramatika: Particip prezenta aktivnog u nominativu množine muškog roda. Prezent izriče trajnu, neprekinutu radnju koja prati povratak i nastavlja se po dolasku u grad. Značenje: Složenica s prijedlogom ἀνά ('gore', 'uzduž i poprijeko', 'temeljito') označava pomno, sustavno pretraživanje među mnoštvom ljudi, puno roditeljske brige. Imena: - Jeruzalem [Ἰερουσαλὴμ (heb. יְרוּשָׁלַיִם) / Ierousalēm (heb. Yerushalayim)] (grad) Znači: utemeljenje mira (ili: grad mira) Tvorba: Grčki nepromjenjivi oblik prenosi hebrejsko ime Yerushalayim, koje je najvjerojatnije složenica od zapadnosemitskog korijena yry ('utemeljiti', 'postaviti temelj') i božanskog imena ili imenice šalem / šalom ('mir', 'punina').
Ovaj stih (Luka 2:45) izrazito realistično oslikava duboku tjeskobu, brigu i odlučnost Marije i Josipa onog trenutka kada shvaćaju da dvanaestogodišnji Isus nije u njihovoj putničkoj karavani. Jezična analiza, posebice korištenje pojačanog glagola 'ἀναζητέω' u obliku trajnog participa, snažno dočarava intenzitet njihove mukotrpne potrage koja se odvijala cijelim putem, naglašavajući pritom u potpunosti ljudsku stranu njihovog roditeljskog iskustva i panike.
S teološkog stajališta, ovaj povratak u Jeruzalem uvodi nas u ključan trenutak Isusovog ranog života u kojem on prvi put potvrđuje svoj pravi identitet. Dok ga njegovi zemaljski roditelji tjeskobno traže kao bespomoćno, izgubljeno dijete, on se već nalazi u Hramu u punoj svijesti o tome tko je. Taj kontrast između ljudske tjeskobe Marije i Josipa te Isusove suverene usmjerenosti na misiju i 'kuću Oca svojega' jasno postavlja granicu između Isusovih zemaljskih obiteljskih obveza i njegovog primarnog, božanskog poziva.