A farizeji i pismoznanci mrmljahu govoreći: "Ovaj prima grešnike i jede s njima."
Kolačići nam pomažu kako bismo isporučili svoje usluge. Koristeći naše usluge, slažete se s našim korištenjem kolačića.
A farizeji i pismoznanci mrmljahu govoreći: "Ovaj prima grešnike i jede s njima."
A On im kaza ovu prispodobu govoreći:
"Koji čovjek od vas, imajući stotinu ovaca pa izgubivši jednu od njih, ne ostavlja onih devedeset devet u pustinji i ne ide za izgubljenom dok je ne nađe?
I našavši je, stavlja je na svoja ramena radujući se,
pa došavši u kuću, saziva prijatelje i susjede govoreći im: 'Radujte se sa mnom, jer nađoh ovcu svoju izgubljenu!'
"Koji čovjek od vas, imajući stotinu ovaca pa izgubivši jednu od njih, ne ostavlja onih devedeset devet u pustinji i ne ide za izgubljenom dok je ne nađe?
Koji čovjek od vas imajući sto ovaca i izgubivši jednu od njih ne ostavi devedeset i devet u pustinji i ne ide za izgubljenom dok je ne nađe?
τίς ἄνθρωπος ἐξ ὑμῶν ἔχων ἑκατὸν πρόβατα καὶ ἀπολέσας ἐξ αὐτῶν ἓν οὐ καταλείπει τὰ ἐνενήκοντα ἐννέα ἐν τῇ ἐρήμῳ καὶ πορεύεται ἐπὶ τὸ ἀπολωλὸς ἕως εὕρῃ αὐτό;
tis anthrōpos ex humōn echōn hekaton probata kai apolesas ex autōn hen ou kataleipei ta enenēkonta ennea en tēa erēmō kai poreuetai epi to apolōlos he'ōs heurē auto
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Koji čovjek od vas imajući stotinu ovaca i izgubivši od njih jednu ne ostavlja onih devedeset devet u toj pustinji i ide na ono izgubljeno dok ne nađe njega?"
1. Koji čovjek od vas Izvornik: τίς ἄνθρωπος ἐξ ὑμῶν [tis anthrōpos ex humōn] Gramatika: Upitna zamjenica s imenicom u nominativu jednine te prijedlog 'iz/od' s genitivom množine osobne zamjenice (partitivni genitiv). Značenje: Isus započinje retoričkim pitanjem kojim uvlači svoje kritičare u priču. Iako su farizeji prezirali pastire zbog obredno nečistog načina života, Isus ih navodi da se poistovjete s vlasnikom stada i prosuđuju iz vlastitog iskustva brige za imovinu.
2. imajući ... i izgubivši Izvornik: ἔχων ... καὶ ἀπολέσας [echōn ... kai apolesas] Gramatika: Dva participa u nominativu jednine muškog roda koji imaju uvjetnu funkciju ('ako ima... i ako izgubi'). Prvi je u prezentu i označava trajno stanje posjedovanja, a drugi u aoristu te označava trenutni, dovršeni događaj gubitka. Značenje: Glagol 'izgubiti' u grčkom nosi i snažnije značenje 'upropastiti' ili 'propasti'. Gubitak makar i jedne jedine ovce narušava cjelovitost stada i pokreće pastira na hitnu akciju.
3. ne ostavlja ... i ide Izvornik: οὐ καταλείπει ... καὶ πορεύεται [ou kataleipei ... kai poreuetai] Gramatika: Glavni glagoli u indikativu prezenta, 3. lice jednine, uvedeni niječnom česticom koja u pitanjima redovito očekuje potvrdan odgovor ('zar ne ostavlja...?'). Značenje: Oblik pitanja podrazumijeva da je takav postupak svakomu samorazumljiv: ako bi svaki čovjek uložio toliki trud da spasi jednu zalutalu životinju, koliko je tek opravdanije Božje zauzimanje za izgubljenog čovjeka.
4. u toj pustinji Izvornik: ἐν τῇ ἐρήμῳ [en tē erēmō] Gramatika: Poimeničeni pridjev u dativu jednine ženskog roda s određenim članom (podrazumijeva se imenica 'zemlja' ili 'kraj'). Značenje: Ne označava nužno pješčanu pustinju bez života, nego nenaseljeni, otvoreni stepeničasti pašnjak na kojem su stada pasla. Ostavljanje devedeset i devet ovaca ondje ne znači nemar, nego potpuno usmjeravanje pastirove hitne brige na onu kojoj prijeti propast.
5. na ono izgubljeno Izvornik: ἐπὶ τὸ ἀπολωλὸς [epi to apolōlos] Gramatika: Prijedlog s akuzativom koji izražava cilj kretanja ('po', 'u potragu za'), uz određeni član i particip perfekta aktivnog u srednjem rodu (prema imenici 'ovca' koja je u grčkom srednjeg roda). Značenje: Za razliku od prethodnog aorista ('izgubivši') koji je gubitak gledao s pastirove strane, perfekt ovdje opisuje trajno stanje same ovce: ona je odlutala i sada se nalazi u stanju izgubljenosti i bespomoćnosti iz kojeg se sama ne može vratiti.
6. dok ne nađe Izvornik: ἕως εὕρῃ [he'ōs heurē] Gramatika: Vremenski veznik 'dok/sve dok' praćen glagolom u konjunktivu aorista aktivnog bez čestice, što u novozavjetnom grčkom izražava cilj i očekivano ostvarenje radnje u budućnosti. Značenje: Ova fraza otkriva neumornu ustrajnost Božje ljubavi: potraga nije površna ni privremena, nego traje sve do konačnog uspjeha – pronalaska izgubljenoga.
Ovaj redak iz Lukina evanđelja (Lk 15,4) pruža jednu od najsnažnijih i najdirljivijih slika Božjeg milosrđa. Bog u njemu nije prikazan kao daleki, hladni sudac koji s visoka čeka ljudsko pokajanje, već kao izrazito brižni pastir koji ostavlja vlastitu zonu komfora kako bi se zaputio i aktivno pronašao jednu jedinu dušu koja je zalutala u grijeh. Božja ljubav ruši ljudsku logiku pukog brojanja, statistike i 'isplativosti', jer je pred Njim vrijednost baš svakog pojedinca neizmjerna i nenadoknadiva.
Istovremeno, ovakav prikaz služi kao oštar, direktan ukor vjerskim elitama onoga vremena (farizejima i pismoznancima) koji su grešnike smatrali otpadom koji treba prezirati i izolirati. Isus im jasno poručuje da srce nebeskog Oca kuca upravo za one izgubljene, a istinska radost neba ne leži u oholosti umišljenih pravednika, već u spašavanju i povratku onoga koji je stajao na rubu propasti. Njegova spasonosna potraga ne poznaje umor i ne prestaje dok čovjek ne bude izbavljen.