Luka 15,23 — Evanđelje po Luki

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

"i donosite to tele to ugojeno, zakoljite, i pojevši proveselimo se,"

1. i donosite Izvornik: καὶ φέρετε [kai pherete] Gramatika: Glagol je u imperativu prezenta aktivnog, 2. lice množine. Za razliku od prethodnih četiriju zapovijedi u aoristu, prijelaz na prezent ovdje živo oslikava slikovitu radnju u tijeku - vođenje teleta i početak širih priprema za gozbu. Značenje: Nakon što je sinu vraćeno dostojanstvo, otac pokreće cijelo kućanstvo kako bi osobno pomirenje preraslo u zajedničku svečanost.

2. to tele to ugojeno Izvornik: τὸν μόσχον τὸν σιτευτόν [ton moschon ton siteuton] Gramatika: Imenica i pridjev stoje u akuzativu jednine muškog roda, pri čemu se određeni član τόν (ton) ponavlja ispred imenice i ispred pridjeva. To ponavljanje člana u grčkom jeziku ukazuje na točno određeno, svima u kući poznato tele koje se posebno čuvalo. Značenje: Meso se u to doba jelo rijetko, a posebno hranjeno ('ugojeno' žitom, od σῖτος - žito) tele čuvalo se samo za najuzvišenije blagdane ili najvažnije goste. Žrtvovanjem tog teleta otac pokazuje da nema većeg događaja ni svečanijeg trenutka od povratka izgubljenog sina.

3. zakoljite Izvornik: θύσατε [thusate] Gramatika: Imperativ aorista aktivnog, 2. lice množine glagola θύω (thuō), čime se zapovijed vraća na konkretnu, jednokratnu i izvršnu radnju. Značenje: Glagol izvorno znači 'prinijeti žrtvu' (u hramu ili na žrtveniku), a šire 'zaklati za svečanu gozbu'. Time ova obiteljska gozba dobiva prizvuk svetog slavlja i zahvalne žrtve zbog ponovno zadobivenog života.

4. i pojevši Izvornik: καὶ φαγόντες [kai phagontes] Gramatika: Particip aorista aktivnog u nominativu množine muškog roda. Kao priložni particip uz glavni glagol, označava radnju koja prethodi ili je sastavni dio slavlja ('blagujući, kad budemo jeli'). Značenje: Zajedničko blagovanje za istim stolom u biblijskoj je kulturi vrhunski znak mira, oproštenja i potpunog zajedništva. Sin koji je donedavno čeznuo za rogačima što su ih jele svinje sada sjeda za bogatu očevu trpezu.

5. proveselimo se Izvornik: εὐφρανθῶμεν [euphranthōmen] Gramatika: Glagol je u konjunktivu aorista pasivnog, 1. lice množine (kohortativni konjunktiv kojim govornik poziva druge da mu se pridruže: 'hajde da se razveselimo'). Pasivni oblik ima medijalno, povratno značenje unutarnjeg stanja, a aorist označava ulazak u to stanje radosti. Značenje: Riječ dolazi od εὖ (eu - dobro) i φρήν (phrēn - um, srce, nutrina), pa označava duboko unutarnje zadovoljstvo i radosno slavlje. Očeva radost ne ostaje zatvorena u njemu, nego poziva sve ukućane da dijele njegovo veselje, što je središnja tema cijelog petnaestog poglavlja (r. 7, 10, 32).

Ovaj stih iz prispodobe o izgubljenom sinu (Luka 15,23) predstavlja vrhunac opraštajuće ljubavi i radosti oca koji dočekuje svoje zabludjelo dijete. Naredba da se pripremi i zakolje 'ugojeno tele', koje se čuvalo isključivo za najvažnije životne događaje i najviše goste, svjedoči o tome da otac povratak sina ne vidi kao priliku za kaznu ili dociranje, već kao razlog za najveće moguće slavlje. Gozba postaje mjesto ponovne uspostave narušenog dostojanstva, sinovstva i obiteljskog odnosa.

Teološki gledano, poziv 'veselimo se' ne predstavlja samo zemaljsku, obiteljsku radost, već slika eshatološku i nebesku stvarnost – Božju neizmjernu radost nad svakim grešnikom koji se kaje. Isus kroz ovu sliku zajedničkog slavlja i bogate trpeze objavljuje srce Boga Oca čija milost nadilazi ljudsku logiku pravednosti i zasluga, nudeći umjesto osude nezasluženo izobilje ljubavi i radosno pomirenje.