Bijaše u danima Heroda, kralja Judeje, svećenik imenom Zaharija iz dnevne smjene Abijine; i on imaše ženu od kćeri Aronovih, a ime joj bijaše Elizabeta.
Bijahu pak oboje pravedni pred Bogom, hodeći besprijekorni u svim Zapovijedima i Uredbama Gospodnjim.
I ne imahu djeteta, budući da Elizabeta bijaše nerotkinja, a oboje bijahu poodmakli u danima svojim.
Zbi se pak, dok on obavljaše svećeničku službu u redu svoje dnevne smjene pred Bogom,
da po običaju svećeništva ždrijebom dobi da uđe u Svetište Gospodnje i prinese kâd;
I ne imahu djeteta, budući da Elizabeta bijaše nerotkinja, a oboje bijahu poodmakli u danima svojim.
I ne imadijahu djece; jer Jelisaveta bješe nerotkinja, i bijahu oboje već stari.
καὶ οὐκ ἦν αὐτοῖς τέκνον, καθότι ἦν ἡ Ἐλισάβετ στεῖρα καὶ ἀμφότεροι προβεβηκότες ἐν ταῖς ἡμέραις αὐτῶν ἦσαν.¶
kai ouk ēn autois teknon kathoti ēn hē Elisabet steira kai amphoteroi probebēkotes en tais hēmerais autōn ēsan
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I ne bijaše njima dijete, budući da bijaše Elizabeta nerotkinja i oboje poodmakli u danima svojim bijahu."
1. I ne bijaše njima dijete Izvornik: καὶ οὐκ ἦν αὐτοῖς τέκνον [kai ouk ēn autois teknon] Gramatika: Veznik, objektivna negacija, glagol u imperfektu aktiva (3. lice jednine), osobna zamjenica u dativu posvojnosti i imenica u nominativu jednine srednjeg roda. Značenje: Nasuprot njihovoj besprijekornoj pravednosti iz prethodnog stiha postavlja se bolna stvarnost odsutnosti potomstva, što se u židovskom društvu često pogrešno tumačilo kao uskraćivanje Božjeg blagoslova.
2. budući da bijaše Izvornik: καθότι ἦν [kathoti ēn] Gramatika: Uzročni veznik složen od 'kata' i 'hoti' (u Novom zavjetu koristi ga isključivo Luka), uz glagol u imperfektu aktiva, 3. lice jednine. Značenje: Uvodi objektivni, dvostruki biološki razlog zašto nisu imali djece, pokazujući ljudsku nemogućnost situacije prije Božjeg zahvata.
3. nerotkinja Izvornik: στεῖρα [steira] Gramatika: Imenica ili poimeničeni pridjev u nominativu jednine ženskog roda kao predikatno ime. Izvorno označava nešto tvrdo, kruto i neplodno. Značenje: Povezuje Elizabetu s velikim starozavjetnim pramajkama poput Sare, Rebeke, Rahele i Ane (majke Samuelove), kod kojih je neplodnost bila priprema za čudesno rođenje djeteta s posebnom ulogom u povijesti spasenja.
4. poodmakli u danima svojim bijahu Izvornik: προβεβηκότες ἐν ταῖς ἡμέραις αὐτῶν ἦσαν [probebēkotes en tais hēmerais autōn ēsan] Gramatika: Perifrastična konstrukcija sastavljena od participa perfekta aktiva u nominativu množine muškog roda ('oni koji su zakoračili naprijed') i pomoćnog glagola 'biti' u imperfektu. Izražava trajno stanje nastalo kao posljedica prethodnog protoka vremena. Značenje: Hebrejski idiom za duboku starost (usp. Abraham i Sara u Post 18,11) koji potvrđuje da je svaka prirodna nada za začećem već odavno bila ugašena. Imena: - Elizabeta [Ἐλισάβετ (heb. אֱלִישֶׁבַע Elisheva) / Elisabet] (osoba) Znači: Moj Bog je zakletva (ili: Moj Bog je punina) Tvorba: Grčki oblik hebrejskog imena 'Elisheva', sastavljen od 'Eli' (moj Bog) i 'sheva' (zakletva, prisega ili punina), koje podsjeća na Božju vjernost vlastitom obećanju.
Ovaj stih iz Evanđelja po Luki (1:7) uspostavlja ključni narativni i teološki temelj za rođenje Ivana Krstitelja, preteče Isusa Krista. Stih namjerno ističe dvostruku ljudsku nemogućnost: dugotrajnu neplodnost s jedne strane i duboku biološku starost s druge strane. Koristeći prepoznatljive starozavjetne idiome, Luka situaciju Zaharije i Elizabete neodoljivo poistovjećuje s pričom o Abrahamu i Sari, praocima vjere.
Svrha naglašavanja ove apsolutne nemogućnosti jest pokazati da će rođenje koje slijedi biti isključivo plod suverene Božje milosti i Njegove božanske intervencije, a ne prirodnog ljudskog toka. Ljudska nemoć i biološka beznadnost ovdje služe kao savršeno platno na kojem će Bog očitovati svoju moć, označavajući time osvit novog mesijanskog doba i iznova dokazujući biblijsku istinu da 'Bogu ništa nije nemoguće'.