I ušavši k njoj, reče: "Raduj se, Milošću obdarena! Gospodin je s tobom!"
Kolačići nam pomažu kako bismo isporučili svoje usluge. Koristeći naše usluge, slažete se s našim korištenjem kolačića.
I ušavši k njoj, reče: "Raduj se, Milošću obdarena! Gospodin je s tobom!"
A ona se na tu riječ silno uznemiri i razmišljaše kakav bi to bio pozdrav.
I reče joj anđeo: "Ne boj se, Marijo, jer si našla Milost kod Boga!
I evo, začet ćeš u utrobi i rodit ćeš Sina, i nadjenut ćeš Mu ime Isus.
On će biti velik i zvat će se Sin Svevišnjega, i dat će Mu Gospodin Bog prijestolje Davida, oca Njegova,
I reče joj anđeo: "Ne boj se, Marijo, jer si našla Milost kod Boga!
I reče joj anđeo: ne boj se, Marija ! Jer si našla milost u Boga.
καὶ εἶπεν ὁ ἄγγελος αὐτῇ· μὴ φοβοῦ Μαριάμ, εὗρες γὰρ χάριν παρὰ τῷ θεῷ.
kai eipen ho angelos autēa mē phobou Mariam heures gar charin para tō theō
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I reče taj anđeo njoj: Ne boj se, Marijo, našla si jer milost kod toga Boga."
1. Ne boj se Izvornik: μὴ φοβοῦ [mē phobou] Gramatika: Niječna čestica 'mē' uz prezent imperativa u srednjem/pasivnom (deponentnom) stanju, 2. lice jednine. Zabrana u prezentu u grčkom jeziku često znači nalog da se prekine radnja ili stanje koje je već započelo ('prestani se bojati'). Značenje: Standardna biblijska formula pri teofanijama i anđeoskim ukazanjima kojom Bog umiruje čovjeka pred misterijem svetoga i otvara prostor za slobodno prihvaćanje poslanja.
2. našla si Izvornik: εὗρες [heures] Gramatika: Glagol u drugom aoristu, aktiv, indikativ, 2. lice jednine. Aorist ovdje konstatira već ostvarenu činjenicu u prošlosti s neposrednom važnošću za sadašnji trenutak. Značenje: Izraz 'naći milost' je ustaljeni semitizam preuzet iz Septuaginte (heb. 'maca hen') koji ne označava slučajno otkriće ili vlastitu zaslugu, nego primanje slobodne i nezaslužene naklonosti od suverenog Gospodara.
3. jer Izvornik: γὰρ [gar] Gramatika: Uzročna čestica koja stoji na drugom mjestu u rečenici i uvodi obrazloženje prethodnog poticaja. Značenje: Povezuje zapovijed 'Ne boj se' s njezinim temeljnim teološkim razlogom: strah pred Bogom nestaje ondje gdje se spozna Njegova milostiva naklonost.
4. milost kod toga Boga Izvornik: χάριν παρὰ τῷ θεῷ [charin para tō theō] Gramatika: Imenica 'charis' u akuzativu jednine kao izravni objekt, praćena prijedlogom 'para' s dativom ('kod', 'u očima', 'u prisutnosti'). Značenje: Ova fraza pojašnjava svečani particip 'kecharitōmenē' iz 28. stiha i stavlja Mariju u niz velikih starozavjetnih pravednika poput Noe, Abrahama, Mojsija i Davida, za koje Pismo kaže da su 'našli milost u Božjim očima'. Imena: - Marija [Μαριάμ (heb. מִרְיָם Mirjam, aram. מַרְיָם Marjam) / Mariam] (osoba) Znači: uzvišena, ljubljena ili gospodarica Tvorba: Grčki nepromjenjivi oblik Mariam izravno prenosi aramejsko i hebrejsko ime Mirjam (Mojsijeva sestra). Jezična etimologija nije posve sigurna: najčešće se izvodi iz egipatskog korijena 'mry' (ljubljena) ili semitskog korijena 'mrym' / 'mar' (uzvišena, gospodarica), dok su ga kasniji tumači pučkom etimologijom povezivali s hebrejskim 'mar' (gorčina) ili 'mor' (smirna).
Ovaj redak iz Lukinog evanđelja (Lk 1,30) predstavlja jedan od najvažnijih trenutaka u događaju Navještenja. Anđeoska poruka započinje umirivanjem ljudskog straha koji neizbježno nastaje u susretu s božanskim. Kroz upotrebu semitskog idioma 'naći milost', tekst jasno pokazuje kontinuitet sa starozavjetnom tradicijom u kojoj Bog suvereno i milosrdno odabire malene i neznatne pojedince za svoju veliku spasenjsku svrhu.
Teološka srž stiha duboko je ukorijenjena u pojmu 'milosti' (charis) koja se nalazi isključivo u Božjoj prisutnosti (para to theo). Marijina ključna uloga u povijesti spasenja proizlazi iz Božjeg slobodnog, dragovoljnog i milosnog odabira. Ovdje se otkriva slika Boga koji prilazi čovjeku s potpunom, nezasluženom naklonošću, pozivajući Mariju da svoj ljudski strah zamijeni povjerenjem u Njegov veličanstveni plan.