Poslije pak ovih dana zače Elizabeta, žena njegova, i skrivaše se pet mjeseci govoreći:
Kolačići nam pomažu kako bismo isporučili svoje usluge. Koristeći naše usluge, slažete se s našim korištenjem kolačića.
Poslije pak ovih dana zače Elizabeta, žena njegova, i skrivaše se pet mjeseci govoreći:
"Ovako mi je učinio Gospodin u danima u kojima pogleda na me da oduzme sramotu moju među ljudima."
U šestom pak mjesecu bi poslan anđeo Gabriel od Boga u grad galilejski kojemu je ime Nazaret,
k djevici zaručenoj mužu kojemu bijaše ime Josip, iz doma Davidova; a ime djevici bijaše Marija.
I ušavši k njoj, reče: "Raduj se, Milošću obdarena! Gospodin je s tobom!"
U šestom pak mjesecu bi poslan anđeo Gabriel od Boga u grad galilejski kojemu je ime Nazaret,
A u šesti mjesec posla Bog anđela Gavrila u grad Galilejski po imenu Nazaret
Ἐν δὲ τῷ μηνὶ τῷ ἕκτῳ ἀπεστάλη ὁ ἄγγελος Γαβριὴλ ἀπὸ τοῦ θεοῦ εἰς πόλιν τῆς Γαλιλαίας ᾗ ὄνομα Ναζαρὲθ
En de tō mēni tō hektō apestalē ho angelos Gabriēl apo tou theou eis polin tēs Galilaias hē onoma Nazareth
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"U pak mjesecu šestom bi poslan anđeo Gabriel od Boga u grad Galileje kojemu ime Nazaret"
1. U pak mjesecu šestom Izvornik: Ἐν δὲ τῷ μηνὶ τῷ ἕκτῳ [En de tō mēni tō hektō] Gramatika: Prijedložni izraz u dativu vremena s česticom 'de' koja označava prijelaz na novu scenu. Ponavljanje određenog člana ispred imenice i ispred rednog broja ('u mjesecu onom šestom') snažno naglašava tu vremensku točku. Značenje: Riječ je o šestom mjesecu Elizabetine trudnoće iz prethodnog stiha; time Luka čvrsto isprepliće sudbine Ivana Krstitelja i Isusa u jedinstveni Božji plan spasenja.
2. bi poslan Izvornik: ἀπεστάλη [apestalē] Gramatika: Glagol u aoristu pasivnom, 3. lice jednine, od 'apostellō' (poslati s ovlastima). Pasivni oblik ističe da anđeo ne djeluje samoinicijativno, nego kao izvršitelj tuđe, božanske odluke. Značenje: Glagol 'apostellō' (od kojeg potječe riječ apostol) podrazumijeva službeno poslanje u kojem poslanik nastupa s punim autoritetom Onoga koji ga šalje.
3. od Boga Izvornik: ἀπὸ τοῦ θεοῦ [apo tou theou] Gramatika: Prijedlog 'apo' s genitivom jednine i određenim članom. Uz pasivni glagol pobliže određuje izvor i ishodište iz kojeg poslanje dolazi. Značenje: Naglašava da inicijativa utjelovljenja dolazi isključivo iz Božjeg prebivališta prema zemlji.
4. u grad Galileje Izvornik: εἰς πόλιν τῆς Γαλιλαίας [eis polin tēs Galilaias] Gramatika: Prijedlog smjera 'eis' s akuzativom imenice 'grad' (bez člana, dakle 'jedan grad') i genitivom pripadnosti pokrajine (s članom). Značenje: Opreka između prethodne scene u svetom jeruzalemskom Hramu i neuglednog gradića u rubnoj, od mnogih prezrenoj Galileji pokazuje kako Bog za svoje najveće djelo bira skromna i neočekivana mjesta.
5. kojemu ime Izvornik: ᾗ ὄνομα [hē onoma] Gramatika: Odnosna zamjenica u dativu jednine ženskog roda (slaže se s imenicom 'grad' koja je u grčkom ženskog roda) uz imenicu 'ime' u nominativu, bez pomoćnog glagola 'biti'. To je klasični dativ posjedovanja ('kojemu je ime'). Značenje: Tipičan Lukin pripovjedni stil kojim čitatelju pobliže predstavlja dotad nepoznato mjesto u povijesti spasenja. Imena: - Gabriel [Γαβριὴλ (heb. גַּבְרִיאֵל Gavri'el) / Gabriēl] (osoba) Znači: Božji junak, Božji čovjek ili Bog je moja snaga Tvorba: Tvoreno od hebrejske imenice 'gever' (snažan čovjek, junak, od korijena 'gavar' biti jak) i 'El' (Bog).
- Galileja [Γαλιλαία (heb. הַגָּלִיל ha-Galil) / Galilaia] (pokrajina) Znači: Krug, okrug ili oblast Tvorba: Grčki oblik izveden iz hebrejske riječi 'galil' (krug, okrug, od korijena 'galal' kotrljati), što je izvorno bio skraćeni naziv za 'Galil ha-gojim' (Okrug naroda/pogana).
- Nazaret [Ναζαρέθ (heb. נָצְרַת Naceret) / Nazareth] (grad) Znači: Mladica, izdanak ili stražarnica Tvorba: Najčešće se izvodi od hebrejske imenice 'necer' (mladica, izdanak, usp. Izaija 11,1) ili od glagolskog korijena 'nacar' (čuvati, stražariti, bdjeti).
Ovaj stih (Luka 1,26) označava prijelomni trenutak u povijesti spasenja - uvod u događaj Navještenja. Luka u njemu majstorski postavlja snažan teološki kontrast između božanskog autoriteta i ljudske neznatnosti. S jedne strane nalazi se vrhovni Stvoritelj koji pokreće povijest te Njegov snažni nebeski glasnik Gabriel, a s druge strane potpuno obična zemaljska scena: zabačena, marginalizirana Galileja i beznačajno selo Nazaret.
Takav odabir mjesta i vremena odražava temeljno načelo biblijske objave: Božja milost i moćna djela redovito zaobilaze ljudska mjerila veličine, središta političke moći i elitne religijske institucije. Njegov se plan utjelovljenja ostvaruje u skrovitosti, u onom što je u očima svijeta slabo i ponizno, čime se unaprijed najavljuje životni put i narav samog Mesije.