Luka 7,3 — Evanđelje po Luki

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

"Čuvši pak o tome Isusu posla k njemu starješine tih Židova moleći ga kako došavši spasi toga roba njegova."

1. Čuvši pak o tome Isusu Izvornik: ἀκούσας δὲ περὶ τοῦ Ἰησοῦ [akousas de peri tou Iēsou] Gramatika: Particip aorista aktivnog u nominativu jednine muškog roda ('čuvši'), koji izriče radnju prethodnu glavnom glagolu ('posla'), uz prijedlog 'o' s genitivom imena i određenim članom. Značenje: Stotnik još nije vidio Isusa, ali glas o Njegovim djelima i riječima dovoljan mu je poticaj na djelovanje — vjera se u njemu rađa iz slušanja o Isusu.

2. posla Izvornik: ἀπέστειλεν [apesteilen] Gramatika: Glagol u aoristu aktivnom, 3. lice jednine: dovršena, konkretna odluka. Iz istog je korijena od kojeg dolazi riječ 'apostol' i označava službeno slanje zastupnika s punomoći. Značenje: U biblijskom i antičkom svijetu poslanik u potpunosti predstavlja onoga tko ga šalje (zato u Matejevu izvještaju ti poslanici govore kao da sam stotnik osobno razgovara s Isusom).

3. starješine tih Židova Izvornik: πρεσβυτέρους τῶν Ἰουδαίων [presbuterous tōn Ioudaiōn] Gramatika: Akuzativ množine muškog roda bez člana ('starješine', doslovno 'starije') praćen genitivom množine s određenim članom ('tih Židova'). Odsutnost člana ispred 'starješina' pokazuje da je poslao nekoliko mjesnih starješina, a ne cijelo vijeće. Značenje: Kao poganin, stotnik iz obzira i poniznosti ne prilazi izravno židovskom Učitelju, nego moli ugledne predvodnike mjesne zajednice da posreduju za njega.

4. moleći ga Izvornik: ἐρωτῶν αὐτὸν [erōtōn auton] Gramatika: Particip prezenta aktivnog u nominativu jednine muškog roda ('moleći') s akuzativom osobne zamjenice. Iako su poslanici u množini, particip je u jednini i slaže se sa stotnikom: on je taj koji preko njihovih usta neprestano moli. Značenje: Glagol izvorno znači 'pitati', no u novozavjetnom grčkom redovito znači 'uljudno zamoliti' (često među osobama koje se međusobno uvažavaju), za razliku od prosjačenja.

5. došavši spasi Izvornik: ἐλθὼν διασώσῃ [elthōn diasōsē] Gramatika: Particip aorista aktivnog ('došavši') uz konjunktiv aorista aktivnog u 3. licu jednine ('neka spasi') uveden namjernim veznikom 'kako'. Složeni glagol s prefiksom 'dia-' ('kroz') znači 'spasiti skroz-naskroz', 'izbaviti kroz opasnost do potpunog zdravlja'. Značenje: Prefiks na glagolu spasenja naglašava temeljito izbavljenje iz ralja smrti, vraćanje čovjeka iz smrtne pogibelji u puninu života. Imena: - Isus [Ἰησοῦ (heb. יֵשׁוּעַ / יְהוֹשׁוּעַ) / Iēsou (heb. Yešua / Yehošua)] (osoba) Znači: Jahve spašava Tvorba: Grčki oblik dolazi od hebrejskog i aramejskog imena Yešua (skraćeno od Yehošua), koje je složeno od skraćenog oblika Božjeg imena Jahve (Jeho-) i glagolskog korijena 'jaša' (spasiti, izbaviti).

- Židovi [Ἰουδαίων (heb. יְהוּדִי) / Ioudaiōn (heb. Yehudi)] (narod) Znači: Slavljeni / Oni koji zahvaljuju (pripadnici Judina plemena) Tvorba: Naziv potječe od imena praoca i plemena Jude (heb. Yehuda), što je izvedeno iz glagolskog korijena 'jada' u značenju 'slaviti', 'hvaliti' ili 'zahvaljivati'.

Ovaj stih (Luka 7,3) uvodi nas u dubinu karaktera i vjere rimskog satnika. Iako predstavlja okupatorsku vojnu silu, on pokazuje izvanrednu poniznost, empatiju i poštovanje tuđe kulture slanjem židovskih starješina kao posrednika. Njegov osjećaj vlastite nedostojnosti da se izravno obrati židovskom učitelju stoji u oštrom kontrastu s njegovim autoritetom u društvu. Nadalje, snažna briga za život 'običnog' roba svjedoči o njegovom plemenitom srcu, dok izbor glagola za potpuno spasenje/iscjeljenje (diasōzō) otkriva čvrstu vjeru u Isusovu božansku moć. Taj spoj poniznosti i beskompromisne vjere bit će razlog zašto će sam Isus kasnije izjaviti da takvu vjeru nije našao ni u Izraelu.