I dogodi se potom da i On prolažaše po gradovima i selima propovijedajući i blagovijesteći Kraljevstvo Božje, i dvanaestorica s Njime,
i neke žene koje bijahu izliječene od zlih duhova i bolesti: Marija zvana Magdalena, iz koje bijaše izišlo sedam demona,
i Ivana, žena Herodova upravitelja Huze, i Suzana, i mnoge druge koje im posluživahu od svojih imanja.
A dok se skupljaše veliko mnoštvo i dok k Njemu pridolažahu oni iz gradova, reče u prispodobi:
i neke žene koje bijahu izliječene od zlih duhova i bolesti: Marija zvana Magdalena, iz koje bijaše izišlo sedam demona,
I neke žene koje bijahu iscijeljene od zlijeh duhova i bolesti: Marija, koja se zvaše Magdalina, iz koje sedam đavola iziđe,
καὶ γυναῖκές τινες αἳ ἦσαν τεθεραπευμέναι ἀπὸ πνευμάτων πονηρῶν καὶ ἀσθενειῶν, Μαρία ἡ καλουμένη Μαγδαληνὴ ἀφ᾽ ἧς δαιμόνια ἑπτὰ ἐξεληλύθει,
kai gunaikes tines hai ēsan tetherapeumenai apo pneumatōn ponērōn kai astheneiōn Maria hē kaloumenē Magdalēnē aph᾽ hēs daimonia hepta exelēluthei
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"i žene neke koje bijahu izliječene od duhova zlih i nemoći, Marija zvana Magdalena iz koje demoni sedam bijaše izašlo,"
1. bijahu izliječene Izvornik: ἦσαν τεθεραπευμέναι [ēsan tetherapeumenai] Gramatika: Opisni (perifrastični) pluskvamperfekt pasiva sastavljen od imperfekta pomoćnog glagola 'biti' i participa perfekta pasiva u nominativu množine ženskog roda. Perfektni particip snažno naglašava trajno stanje koje je nastalo kao posljedica prethodnog iscjeljenja. Značenje: Ove žene nisu samo doživjele trenutačno čudo u prošlosti, nego žive u trajnom stanju zdravlja i slobode koje ih je preobrazilo u trajne Isusove pratiteljice i učenice.
2. od duhova zlih i nemoći Izvornik: ἀπὸ πνευμάτων πονηρῶν καὶ ἀσθενειῶν [apo pneumatōn ponērōn kai astheneiōn] Gramatika: Prijedlog s genitivom množine koji izražava odvajanje i oslobođenje od nečega. Pridjev 'zlih' u genitivu množine pobliže određuje imenicu 'duhova', dok druga imenica doslovno znači 'nedostatak snage, slabost'. Značenje: Luka pažljivo razlikuje duhovno opsjednuće od tjelesnih bolesti i slabosti, ali oboje prikazuje kao oblike zarobljenosti od kojih Isusova riječ i moć donose potpuni raskid i oslobođenje.
3. zvana Izvornik: ἡ καλουμένη [hē kaloumenē] Gramatika: Particip prezenta pasiva u nominativu jednine ženskog roda s određenim članom, u atributnoj službi uz ime Marija. Prezent ukazuje na ustaljeni, trajni nadimak kojim su je prepoznavali u zajednici. Značenje: Budući da je ime Marija bilo iznimno često u tadašnjoj Palestini, ovaj particip uvodi zemljopisnu oznaku podrijetla kako bi se ova istaknuta svjedokinja jasno razlikovala od ostalih žena istoga imena.
4. bijaše izašlo Izvornik: ἐξεληλύθει [exelēluthei] Gramatika: Glagol u pluskvamperfektu aktiva, treće lice jednine (u grčkom se uz subjekt u množini srednjeg roda, 'demoni', redovito koristi glagol u jednini). Pluskvamperfekt označava radnju koja se dogodila prije prethodno opisanog praćenja Isusa i čije su posljedice potpune i nepovratne. Značenje: Broj sedam u biblijskoj simbolici označava puninu i potpunost, pa izlazak sedam demona svjedoči da je Marija bila u potpunoj vlasti zla, ali je Kristovim zahvatom doživjela jednako tako potpuno i konačno oslobođenje. Imena: - Marija [Μαρία (heb. מִרְיָם Mirjam, aram. מַרְיָם Marjam) / Maria] (osoba) Znači: uzvišena, voljena ili gorka (točna etimologija nije posve sigurna) Tvorba: Grčki oblik hebrejskog imena Mirjam; najčešće se tumači iz egipatskog korijena 'mry' (voljena) ili hebrejskog korijena 'mrh' (biti buntovan, gorak) odnosno 'r-w-m' (uzvišena).
- Magdalena [Μαγδαληνὴ (aram. מַגְדְּלָא Magdala, heb. מִגְדָּל migdal) / Magdalēnē] (osoba) Znači: Magdalanka, žena iz Magdale (doslovno: iz Kule) Tvorba: Pridjev podrijetla izveden iz imena grada Magdale na zapadnoj obali Galilejskog jezera, čije ime potječe od hebrejske i aramejske riječi 'migdal' ili 'magdala' što znači 'kula' ili 'utvrda' (često kula za sušenje ribe ili stražarnica).
Ovaj stih iz Evanđelja po Luki (8:2) pruža važan uvid u narav Isusove službe, ističući njegovu osloboditeljsku i iscjeliteljsku moć koja obuhvaća kako fizičke bolesti, tako i duhovno tlačenje. Spominjanje žena, koje su u to vrijeme bile marginalizirane, a koje sada aktivno prate Isusa nakon što su iskusile njegovu milost, pokazuje univerzalnost njegova poziva i milosti.
Osobito se ističe Marija Magdalena, čije prijašnje stanje teške opsjednutosti ("sedam demona") stoji kao snažan kontrast njenoj kasnijoj ulozi vjerne Isusove sljedbenice i svjedokinje. Njezino duboko iskustvo potpunog oslobođenja postalo je temelj njezine bezuvjetne odanosti, pokazujući kako Božja milost može u potpunosti transformirati ljudski život i donijeti nadu onima u najtežim životnim situacijama.