Kralj im reče: "Učinit ću ono što smatrate dobrim." Tada kralj stade pokraj vrata, a sav je narod izlazio na stotine i na tisuće.
Kralj im reče: "Učinit ću ono što smatrate dobrim." Tada kralj stade pokraj vrata, a sav je narod izlazio na stotine i na tisuće.
Kralj zapovjedi Joabu, Abišaju i Itaju: "Postupajte mi blago s mladićem, s Abšalomom!" A sav je narod čuo kad je kralj zapovijedao svim zapovjednicima u vezi s Abšalomom.
Narod iziđe u polje ususret Izraelu, te nasta bitka u Efrajimovoj šumi.
Ondje je narod Izraela bio poražen pred Davidovim slugama, i ondje onoga dana bijaše velik poraz: dvadeset tisuća.
Bitka se ondje raspršila po svoj zemlji, a šuma je progutala više ljudi nego što ih je onoga dana progutao mač.
Narod iziđe u polje ususret Izraelu, te nasta bitka u Efrajimovoj šumi.
I tako izide narod u polje pred Izrailja, i zametnu se boj u šumi Jefremovoj.
וַיֵּצֵא הָעָם הַשָּׂדֶה לִקְרַאת יִשְׂרָאֵל וַתְּהִי הַמִּלְחָמָה בְּיַעַר אֶפְרָֽיִם
va/i.ye.Tze' ha./'Am ha./sa.Deh li/k.Rat Yis.ra.'El va./te.Hi ha./mil.cha.Mah be./Ya.'ar 'ef.Ra.yim
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I iziđe narod polje ususret Izraelu i bi bitka u šumi Efrajim."
1. I iziđe Izvornik: וַיֵּצֵא [vayetse'] Gramatika: Glagol u Qal obliku (osnovnom), s waw-konsekutivom (imperfect s waw-conversivum), 3. lice jednine muškog roda. Prefiks 'waw' pretvara nesvršeni oblik (imperfect) u narativno prošlo vrijeme. Značenje: Označava odlučnu akciju izlaska Davidove vojske iz utvrđenog grada Mahanaima na otvoreno bojište. To je prijelomni trenutak prelaska iz defenzive u ofenzivu protiv pobunjenika.
2. narod Izvornik: הָעָם [ha'am] Gramatika: Imenica muškog roda u jednini (apsolut) s određenim članom 'ha'. Značenje: Ovdje se odnosi isključivo na Davidove lojalne pristaše i veterane, a ne na cijelu naciju. Pisac namjerno koristi ovaj izraz kako bi ih suprotstavio 'Izraelu', naglašavajući tko su zapravo pravi branitelji kraljevstva.
3. ususret / protiv Izvornik: לִקְרַאת [likra't] Gramatika: Prijedlog 'lamed' (k, za) spojen s infinitivom konstruktnim glagola 'qara' (sresti, naići). Funkcionira kao idiomatski prijedlog. Značenje: Iako doslovno znači 'ići u susret', u vojnom kontekstu nosi izrazito neprijateljski prizvuk. Označava direktno sučeljavanje i vojni marš ravno na neprijateljske položaje.
4. bitka Izvornik: הַמִּלְחָמָה [hamilchama] Gramatika: Imenica ženskog roda u jednini (apsolut) s određenim članom. Značenje: Riječ dolazi od korijena 'lacham' koji je usko povezan s jedenjem i proždiranjem (odatle i 'lechem' - kruh). Ovo naglašava razornu i 'proždiruću' prirodu oružanog sukoba koji slijedi.
5. u šumi Izvornik: בְּיַעַר [beya'ar] Gramatika: Imenica muškog roda u statusu konstruktusu (veznom obliku), s prefiksiranim prijedlogom 'bet' (u). Značenje: Ukazuje na specifičan, krševit i neprohodan teren na kojem se bitka odvila. Šuma ovdje nije samo pasivna lokacija, već u idućim stihovima postaje aktivan, smrtonosni sudionik bitke. Imena: - Izrael [יִשְׂרָאֵל / yisra'el] (narod) Znači: Bog se bori, bori se s Bogom, Bog vlada Tvorba: Sastavljeno od korijena שׂרה (sarah - boriti se, ustrajati, vladati) i אל (El
- Bog). Tekst objašnjava: Postanak 32:28 daje tekstualno objašnjenje: 'Više se nećeš zvati Jakov nego Izrael, jer si se hrabro borio i s Bogom i s ljudima i nadvladao si.' Promjena imena: Raniji oblik bio je Jakov (Ya'akov - onaj koji istiskuje, koji drži za petu). Promjena imena označava duhovnu transformaciju i potpuno novi identitet zajednice/pojedinca.
- Efrajim [אֶפְרָֽיִם / 'efrayim] (šuma (po plemenu)) Znači: Dvostruko plodan Tvorba: Tvoreno od korijena פרה (parah - biti plodan, roditi) s dualnim (dvojnim) završetkom '-ayim'. Tekst objašnjava: Postanak 41:52 bilježi Josipovo objašnjenje: 'Drugoj dade ime Efrajim, govoreći: Bog me učinio plodnim u zemlji moje nevolje.'
Ovaj stih (2. Samuelova 18:6) opisuje početak ključne i tragične bitke između vojske kralja Davida i pobunjenog sina Abšaloma. Zanimljivo je da autor biblijskog teksta Davidove lojalne trupe naziva jednostavno 'narodom' (ha'am), dok brojnu pobunjeničku vojsku sastavljenu od sjevernih plemena naziva 'Izraelom'. Ovaj izraženi kontrast podcrtava duboki rascjep unutar nacije, ističući paradoks u kojem je većina institucionalnog naroda stala na stranu nezakonite pobune, dok stvarni identitet i opstanak kraljevstva leže na manjini lojalnoj Davidu.
Najvažniji strateški i teološki element stiha je samo mjesto sukoba: 'šuma Efrajimova'. Izlazak iz grada na otvoreno polje brzo se pretvara u borbu na vrlo teškom, gustom šumskom terenu koji će odigrati presudnu ulogu u bitci. U biblijskoj teologiji Bog često koristi samu prirodu kako bi proveo svoju volju i neutralizirao ljudsku oholost. Ovdje šuma, kao simbol neukrotivog kaosa, postaje sredstvo kojim Bog anulira Abšalomovu brojčanu nadmoć. Teren će, prema idućim stihovima, 'proždrijeti' više pobunjenika nego sam mač, a upravo će grane stabla zarobiti samog Abšaloma, zapečativši time kraj pobune.