Opet planu Gnjev Jahvin na Izrael, te On potaknu Davida protiv njih rekavši: "Idi, prebroj Izrael i Judu."
Opet planu Gnjev Jahvin na Izrael, te On potaknu Davida protiv njih rekavši: "Idi, prebroj Izrael i Judu."
Kralj reče Joabu, zapovjedniku vojske, koji bijaše s njim: "Obiđi sva plemena Izraelova od Dana do Beer Šebe i prebrojte narod, da doznam broj naroda."
A Joab reče kralju: "Neka Jahve, tvoj Bog, pridoda narodu još sto puta onoliko, i neka to vide oči moga gospodara kralja! Ali zašto moj gospodar kralj želi takvu stvar?"
Opet planu Gnjev Jahvin na Izrael, te On potaknu Davida protiv njih rekavši: "Idi, prebroj Izrael i Judu."
A Gospod se opet razgnjevi na Izrailja, i nadraži Davida na njih govoreći: hajde izbroj Izrailja i Judu.
וַיֹּסֶף אַף יְהוָה לַחֲרוֹת בְּיִשְׂרָאֵל וַיָּסֶת אֶת דָּוִד בָּהֶם לֵאמֹר לֵךְ מְנֵה אֶת יִשְׂרָאֵל וְאֶת יְהוּדָֽה
va/i.Yo.sef 'af- Yah.weh la./cha.Rot be./Yis.ra.'El va/i.Ya.set 'et- da.Vid ba./Hem le./Mor lekh me.Neh 'et- Yis.ra.'El ve./'Et ye.hu.Dah
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I dodade gnjev Jahvin planuti na Izrael i potaknu Davida protiv njih govoreći idi prebroj Izrael i Judu."
1. I dodade Izvornik: וַיֹּסֶף [vayosef] Gramatika: Glagol jasaf (dodati), u hifilu, vajiktol (narativni imperfekt), 3. lice jednine muškog roda. U biblijskom hebrejskom idiom 'dodati učiniti nešto' označava ponavljanje radnje ('ponovno je učinio'). Značenje: Ovaj glagol povezuje trenutni događaj s prethodnim očitovanjima Božjega gnjeva, pokazujući kontinuitet i kumulaciju Božjeg nezadovoljstva izraelskim postupcima.
2. gnjev Izvornik: אַף [af] Gramatika: Imenica muškog roda, u jednini, u konstruktnom stanju usko vezana uz ime Jahve. Značenje: U hebrejskom jeziku riječ za nos ili nozdrve učestalo se koristi kao metafora za gnjev, aludirajući na teško disanje i širenje nozdrva u ljutnji. Snažan je to antropomorfni prikaz intenzivne Božje reakcije.
3. planuti Izvornik: לַחֲרוֹת [lacharot] Gramatika: Glagol charah (gorjeti, biti vruć), u kalu, infinitiv konstruktni s prijedlogom lamed (za, da). Značenje: Izražava ideju raspaljivanja i gorenja snažne emocije. Kada se koristi uz riječ 'af' (gnjev), označava žestok, vatren gnjev koji neizbježno donosi posljedice i traži ispušni ventil.
4. i potaknu Izvornik: וַיָּסֶת [vayaset] Gramatika: Glagol sut (potaknuti, podbosti), u hifilu, vajiktol (narativni imperfekt), 3. lice jednine muškog roda. Značenje: Ovaj izazovni teološki izričaj prikazuje Boga kao onoga koji izravno potiče Davida na grijeh kako bi kaznio narod. U kasnijem tekstu 1. Ljetopisa 21:1, isti taj glagol pripisan je Sotoni kao pokretaču.
5. prebroj Izvornik: מְנֵה [mene] Gramatika: Glagol manah (brojati, prebrojavati), u kalu, imperativ, 2. lice jednine muškog roda. Značenje: Naredba za prebrojavanje naroda (cenzus) nosila je ideju vojne mobilizacije i samopouzdanja u brojevima. Smatrala se grijehom oholosti i prekomjernog oslanjanja na ljudsku snagu umjesto na pouzdanje u Božju providnost. Imena:
- Jahve [יְהוָה / yehva] (osoba) Znači: Onaj koji jest / Onaj koji daje postojanje Tvorba: Tetragramaton, osobno ime Boga u Izraelu, izvedeno iz hebrejskog glagola hayah (biti). Označava Njegovo vječno postojanje i trajnu prisutnost s narodom. Tekst objašnjava: U Izlasku 3:14 ime je izričito povezano s izjavom 'Ehjeh ašer ehjeh' (Ja sam koji jesam).
- Izrael [יִשְׂרָאֵל / yisra'el] (narod) Znači: Bog se bori / Onaj koji se bori s Bogom Tvorba: Kovanica sastavljena od hebrejskog glagola sarah (boriti se, ustrajati) i teoforskog elementa El (Bog). Tekst objašnjava: U Postanku 32:29 ime je dano Jakovu nakon noćnog hrvanja s Božjim poslanikom jer je rečeno: 'borio si se s Bogom i s ljudima i nadvladao si'. Promjena imena: Raniji oblik imena eponimnog praoca bio je Jakov (Ya'aqov), kojemu je ime promijenjeno u Izrael kako bi se označila njegova duhovna preobrazba.
- David [דָּוִד / david] (osoba) Znači: Ljubljeni Tvorba: Ime najvjerojatnije dolazi od semitskog korijena dwd, što znači 'voljeti' ili 'ljubiti', označavajući onoga tko je dragocjen ili voljen.
- Juda [יְהוּדָה / yehuda] (narod) Znači: Neka je hvaljen / Hvaljen Tvorba: Ime je izvedeno od hebrejskog glagola yadah (hvaliti, slaviti u hifilu) i implicitnog zaziva Boga, označavajući zahvalu Bogu. Tekst objašnjava: U Postanku 29:35 Lea daje ime svom četvrtom sinu govoreći: 'Ovaj put hvalit ću Jahvu!' (odeh et-Adonaj).
Ovaj stih iz 2. Samuelove 24:1 započinje jedan od najsloženijih teoloških narativa u Starom zavjetu. Kroz primjenu snažnog antropomorfizma očituje se Božji gnjev na Izrael, no način na koji Bog kažnjava narod jest taj da podbada njihovog kralja Davida na činjenje grijeha u obliku provođenja vojnog cenzusa. To ukazuje na starozavjetno shvaćanje po kojemu Bog, kao jedini suvereni gospodar povijesti, koristi i ljudske slabosti kako bi ostvario svoje pravedne sudove.
Ova koncepcija, u kojoj Bog izravno navodi osobu na grijeh, pokazala se teološki izazovnom za kasniju židovsku misao. Stoga autor Knjige Ljetopisa (1 Ljet 21:1) isti događaj reinterpretira, izrijekom navodeći da je Sotona ustao na Izrael i potaknuo Davida. Kroz te se razlike jasno uočava povijesni razvoj u poimanju uzročnosti zla, iskušenja i moralne odgovornosti unutar samog biblijskog kanona.