David dođe u Baal Perasim i ondje ih pobi. Zatim reče: "Jahve je preda mnom probio moje neprijatelje poput proboja voda." Stoga ime onoga mjesta nazva Baal Perasim.
David dođe u Baal Perasim i ondje ih pobi. Zatim reče: "Jahve je preda mnom probio moje neprijatelje poput proboja voda." Stoga ime onoga mjesta nazva Baal Perasim.
Ondje ostaviše svoje idole, a David i njegovi ljudi odnesoše ih.
Filistejci ponovno uziđoše i raširiše se u Refaimskoj dolini.
David upita Jahvu, a On reče: "Ne uzlazi, zađi im za leđa i dođi k njima nasuprot Bekaima.
I neka bude: kad začuješ zvuk koračanja po vrhovima bekaima, tada se požuri, jer tada Jahve izlazi pred tobom da potuče tabor Filistejaca."
Filistejci ponovno uziđoše i raširiše se u Refaimskoj dolini.
I opet nanovo dođoše Filisteji, i raširiše se u dolini Rafajskoj.
וַיֹּסִפוּ עוֹד פְּלִשְׁתִּים לַֽעֲלוֹת וַיִּנָּֽטְשׁוּ בְּעֵמֶק רְפָאִֽים
va/i.yo.Si.fu od pe.lish.Tim la./'a.Lot va/i.yi.na.te.Shu be./'E.mek re.fa.'Im
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I dodadoše još Filistejci uzići i raširiše se u dolini Refaima."
1. i dodadoše Izvornik: וַיֹּסִפוּ [vayosifu] Gramatika: Wayyiqtol (perfektivni oblik s waw-konsekutivnim) glagola יָסַף (yasaf), u binyanu Hifil, 3. lice muškog roda množine. Značenje: U kombinaciji s infinitivom (kao ovdje 'uzići'), ovaj glagol stvara čest hebrejski idiom koji znači 'ponovno učiniti' ili 'nastaviti'. Ovdje naglašava upornost i neprestanu prijetnju neprijatelja unatoč prethodnim porazima.
2. još Izvornik: עוֹד ['od] Gramatika: Prilog koji znači 'još', 'ponovno', 'neprestano' ili 'više'. Značenje: Pojačava glagol ispred sebe, dodatno naglašavajući repetitivnu narav filistejskog napada. Prikazuje da jedan poraz nije slomio njihov otpor, već iznova napadaju.
3. uzići Izvornik: לַֽעֲלוֹת [la'alot] Gramatika: Infinitiv konstruktni glagola עָלָה ('alah) s neodvojivim prijedlogom -לְ (le, 'za' ili 'da'). Značenje: Doslovno znači 'ići gore', ali u biblijskom kontekstu često označava vojni pohod. Riječ je geografski i taktički precizna, jer su Filistejci iz svojih obalnih nizina morali 'uzići' u brdovito područje Judeje oko Jeruzalema.
4. i raširiše se Izvornik: וַיִּנָּֽטְשׁוּ [vayinatshu] Gramatika: Wayyiqtol glagola נָטַשׁ (natash), u binyanu Nifal (pasivno-povratni oblik), 3. lice muškog roda množine. Značenje: Osnovni korijen znači 'ostaviti' ili 'napustiti', no u Nifalu u vojnom kontekstu označava 'raširiti se', 'razviti se' ili 'rasporediti snage'. Ukazuje na golemu, dobro organiziranu vojsku koja zauzima cijeli prostor doline.
5. u dolini Izvornik: בְּעֵמֶק [be'emek] Gramatika: Imenica עֵמֶק ('emek) u status constructus (vezanom stanju) s prefiksom prijedloga בְּ (be, 'u'). Značenje: Izraz označava široku dolinu, dolinu koja je pogodna za bitku velikih vojski i bojnih kola. Strateški, ova dolina bila je ključna za Filistejce jer je odvajala Jeruzalem od Betlehema i ostatka Judeje. Imena: - Filistejci [פְּלִשְׁתִּים / pelishtiym] (narod) Znači: doseljenici, stranci, osvajači Tvorba: Ime dolazi od semitskog korijena פָּלַשׁ (palash), što znači 'valjati se (u prašini)' ili češće u izvedenicama 'napasti', 'provaliti', 'useliti se'. To odražava njihovo porijeklo, jer su bili 'Narod s mora' koji je migrirao (vjerojatno s Egejskog mora) i prodro na obalu Kanaana.
- Refaima [רְפָאִֽים / refa'iym] (ostalo) Znači: divovi ili mrtvi (duhovi predaka) Tvorba: Etimologija je dvosmislena; može biti povezano s korijenom רָפָא (rafa) u smislu slabosti i klonulosti (što se koristilo za sjenovite duhove mrtvih u Šeolu) ili pak označava prastari narod divova velikog stasa (kao u Postanku i Ponovljenom zakonu) po kojima je dolina vjerojatno i dobila ime.
Ovaj stih (2. Samuelova 5:22, a slično i 1. Ljetopisa 14:13) prikazuje trenutak uporne i tvrdoglave vojne prijetnje na samim počecima Davidove vladavine nad cijelim Izraelom. Unatoč nedavnom i teškom porazu koji su pretrpjeli na istom području (kod mjesta Baal Perasim), Filistejci ne odustaju nego iznova poduzimaju ofenzivu. Njihovo masovno i samouvjereno raspoređivanje u dolini Refaim, koja se nalazi jugozapadno od Jeruzalema, predstavlja izravan pokušaj da se mladom kralju presjeku linije komunikacije s njegovim plemenom u Judeji.
Teološka i narativna svrha ovog ponovnog napada jest pokazati kako jedna pobjeda u kršćanskom/biblijskom životu ne znači i konačan kraj kušnji. Neprijatelj se uporno vraća, a opis njihova 'širenja' dolinom naglašava da se oslanjaju na vlastitu snagu i brojnost. To postavlja savršenu kulisu za sljedeći stih gdje će David ponovno tražiti savjet od Boga i dobiti potpuno drugačiju, nekonvencionalnu vojnu strategiju (napad straga šumom dudova), demonstrirajući tako da se izraelska sigurnost mora neprestano oslanjati na božansko vodstvo, a ne samo na prošle uspjehe.