Početna ›

2. Samuelova 22,8 — Druga knjiga o Samuelu

©
Hrvatski tekst: izmijenjena inačica ekumenskog prijevoda T. Dretara, CC BY-SA. Hebrejski: WLC (javno vlasništvo); morfologija OSHB, CC BY 4.0. Cjelovite licence i uvjeti
Veličina teksta
Visina stihova
Prikaz
2. Samuelova 22,6

Užad Podzemlja okruži me, presretoše me zamke smrti.

2. Samuelova 22,7

U svojoj tjeskobi zazvah Jahvu i svome Bogu zavapih. Iz Svoga Hrama On ču moj glas i vapaj moj doprije do Njegovih ušiju.

2. Samuelova 22,8

Zatrese se i potrese Zemlja, temelji Nebesa zadrhtaše i uzdrmaše se, jer se On razgnjevi.

2. Samuelova 22,9

Uzađe dim iz Njegovih nosnica, a oganj iz Njegovih usta proždiraše, žeravice planuše od Njega.

2. Samuelova 22,10

Nagnu Nebesa i siđe, a gust mrak bijaše pod Njegovim nogama.

Biblija

Zatrese se i potrese Zemlja, temelji Nebesa zadrhtaše i uzdrmaše se, jer se On razgnjevi.

Daničić-Karadžić

Zatrese se i pokoleba se zemlja, temelji nebesima zadrmaše se i pomjeriše se, jer se on razgnjevi.

Original

וַיִּתְגָּעַשׁ וַתִּרְעַשׁ הָאָרֶץ מוֹסְדוֹת הַשָּׁמַיִם יִרְגָּזוּ וַיִּֽתְגָּעֲשׁוּ כִּֽי חָרָה לֽוֹ

Izgovor

va/t.ga.'ash va./tir.'Ash ha./'A.retz mos.Dot ha./sha.Ma.yim yir.Ga.zu va/i.yit.ga.'a.Shu ki- Cha.rah l/o

Moji komentari

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

Doslovni prijevod

"I zatrese se i zatrese se i potrese se zemlja temelji nebesa zadrhtaše i zatreseše se jer planu njemu"

Analiza

1. I zatrese se i zatrese se Izvornik: ותגעש וַיִּתְגָּעַשׁ [vtg'sh vayitga'ash] Gramatika: Glagol u Hitpael binyanu, waw-konsekutiv imperfekta 3. lica jednine. Zanimljivo je da originalni tekst ovdje donosi oba oblika – Ketiv (ono što je napisano, ženski rod) i Qere (kako se čita i ispravlja, muški rod). Značenje: Korijen označava nasilno podrhtavanje ili talasanje, često korišteno za more ili tlo. Ilustrira ogromnu silinu Božje prisutnosti koja istog trena izaziva dramatičnu fizičku reakciju stvorenoga.

2. i potrese se Izvornik: וַתִּרְעַשׁ [vatir'ash] Gramatika: Qal binyan, waw-konsekutiv imperfekta 3. lica jednine ženskog roda. Gramatički se savršeno slaže sa sljedećom imenicom 'zemlja' (ha'arets), koja je također ženskog roda. Značenje: U kombinaciji s prvim glagolom stvara snažan poetski paralelizam seizmičkog potresanja. Ponavljanje ideja ukazuje na apsolutan i totalan šok materijalne stvarnosti pred njezinim Stvoriteljem.

3. temelji nebesa Izvornik: מוֹסְדוֹת הַשָּׁמַיִם [mosdot hashamayim] Gramatika: Imenička sintagma u statusu constructus (smichut). Riječ 'mosdot' je množina imenice 'mosad' (temelj) u konstruktnom stanju, spojena s imenicom 'hashamayim' (nebesa, dolazi uvijek u dualu/množini). Značenje: U drevnoj kozmologiji Bliskog istoka smatralo se da nebeski svod počiva na masivnim stupovima ili temeljima (dok Psalam 18 na paralelnome mjestu spominje 'temelje planina'). Slika u kojoj drhte sami nosači neba ukazuje na univerzalni, kozmički razmjer ove teofanije.

4. zadrhtaše Izvornik: יִרְגָּזוּ [yirgazu] Gramatika: Glagol iz korijena רגז (ragaz) u Qal binyanu, imperfekt 3. lica množine. Imperfekt se ovdje u poeziji koristi da dočara dugotrajnost ili živost radnje iz prošlosti. Značenje: Korijen nosi ideju dubokog unutrašnjeg nemira i drhtanja od snažnog strahopoštovanja ili užasa. Nebeski temelji su time poetski personificirani, kao da sami drhte od straha pred Bogom.

5. jer planu njemu Izvornik: כִּֽי חָרָה לֽוֹ [kiy chara lo] Gramatika: Veznik 'kiy' uvodi uzrok, dok je 'chara' glagol u Qal perfektu, 3. lice jednine. Prijedlog 'le' s pronominalnim sufiksom 'lo' doslovno znači 'njemu'. Značenje: Ova eliptična fraza (u kojoj je često podrazumijevana riječ 'nos', u smislu usijanja od ljutnje) klasičan je biblijski idiom za pojavu gnjeva. Gnjev se uspoređuje s vatrom koja iznenada plane, objašnjavajući uzrok svih spomenutih kozmičkih potresa.

Zaključak

Ovaj stih (2. Samuelova 22:8, dio poznate Davidove pobjedničke pjesme prisutne i u 18. Psalmu) pruža nam jedan od najekspresivnijih i najsnažnijih opisa teofanije (Božje objave) u cijelom Starom zavjetu. Koristeći se visoko dramatičnim, kataklizmičkim rječnikom seizmičkih potresa i kozmičkih poremećaja, pisac slikovito dočarava nesavladivu snagu Stvoritelja na koju cjelokupno stvorenje fizički reagira. Od tla pa sve do samih nosivih struktura nebeskog svoda, cijeli svemir ustukne i personificirano drhti pred Božjim licem.

Posebno je znakovita uzročno-posljedična veza na kraju stiha: ovaj kozmički udar nije uzrokovan nekakvim kaotičnim hirom prirode, već Božjim gnjevom ('jer planu njemu'). U kontekstu Davidova izbavljenja od neprijatelja, ovo snažno pjesništvo pokazuje da Božji gnjev nije usmjeren protiv vjernika, već protiv svake nepravde i opresije. Bog se diže u obranu svog pomazanika i ugroženog čovjeka s takvom revnošću da se pred tim pravednim gnjevom tresu i sami temelji na kojima počiva svemir.