I rekoše mu: "Gdje je onaj?" Govori: "Ne znam."
Kolačići nam pomažu kako bismo isporučili svoje usluge. Koristeći naše usluge, slažete se s našim korištenjem kolačića.
I rekoše mu: "Gdje je onaj?" Govori: "Ne znam."
Vode ga k farizejima, onoga nekoć slijepoga;
bijaše pak subota u dan kad Isus načini blato i otvori njegove oči.
Ponovno ga dakle pitahu i farizeji kako progleda. A on im reče: "Blato mi stavi na oči, i oprah se i vidim."
Govorahu dakle neki od farizeja: "Nije ovaj čovjek od Boga jer subotu ne drži." Drugi govorahu: "Kako može čovjek grešnik takve znakove činiti?" I razdor bijaše među njima.
bijaše pak subota u dan kad Isus načini blato i otvori njegove oči.
A bješe subota kad načini Isus kao i otvori mu oči.
ἦν δὲ σάββατον ἐν ᾗ ἡμέρᾳ ὅτε τὸν πηλὸν ἐποίησεν ὁ Ἰησοῦς καὶ ἀνέῳξεν αὐτοῦ τοὺς ὀφθαλμούς.
ēn de sabbaton en hē hēmera hote ton pēlon epoiēsen ho Iēsous kai aneōxen autou tous ophthalmous
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Bijaše pak subota u koji dan blato načini Isus i otvori njegove oči."
1. Bijaše pak subota Izvornik: ἦν δὲ σάββατον [ēn de sabbaton] Gramatika: Glagol biti u imperfektu, 3. lice jednine, uz prijelaznu česticu i imenicu u nominativu jednine srednjega roda bez člana. Imperfekt opisuje pozadinsku okolnost cijelog događaja. Značenje: Evanđelist tek sada, u trenutku privođenja farizejima, otkriva ključni podatak o vremenu ozdravljenja. Time objašnjava zašto čudo odmah postaje predmet pravnog i teološkog spora.
2. blato načini Izvornik: τὸν πηλὸν ἐποίησεν [ton pēlon epoiēsen] Gramatika: Imenica u akuzativu jednine s određenim članom i glagol u aoristu indikativa aktiva, 3. lice jednine. Određeni član upućuje na već poznato blato iz prethodnog opisa ozdravljenja, a aorist označava dovršeni čin. Značenje: Prema rabinskoj predaji, miješanje zemlje i tekućine (miješenje) ubrajalo se među trideset i devet zabranjenih radnji subotom. Upravo ovaj fizički čin farizejima daje formalni povod za optužbu.
3. i otvori njegove oči Izvornik: καὶ ἀνέῳξεν αὐτοῦ τοὺς ὀφθαλμούς [kai aneōxen autou tous ophthalmous] Gramatika: Veznik, glagol u aoristu indikativa aktiva (3. lice jednine), osobna zamjenica u genitivu jednine te imenica u akuzativu množine s određenim članom. Zamjenica u genitivu stoji ispred imenice radi naglaska. Značenje: Otvaranje slijepih očiju u Starom je zavjetu isključivo Božje djelo i znak mesijanskog doba. Stavljanjem izrade blata i otvaranja očiju u istu rečenicu, tekst pokazuje da Isus subotom ne krši Zakon, nego dovršava Božje djelo stvaranja i spasenja. Imena: - Isus [Ἰησοῦς (heb. יֵשׁוּעַ / יְהוֹשֻׁעַ) / Iēsous] (osoba) Znači: Jahve spašava Tvorba: Grčki oblik hebrejskog i aramejskog imena Ješua (Yeshua), što je skraćeni oblik imena Jošua (Yehoshua). Tvoreno je od skraćenog oblika Božjeg imena Jahve (Jeho-) i glagolskog korijena 'jaša' (spasiti, izbaviti).
Ovaj stih (Ivan 9,14) sažima središnju točku napetosti ovog biblijskog događaja: spoj božanske milostive moći i kršenja rigidnih ljudskih tradicija. Korištenjem gline za vraćanje vida, Isus se objavljuje kao Stvoritelj koji dovršava i obnavlja ljudsko biće, namjerno prizivajući čin prvotnog stvaranja čovjeka. Činjenica da se to događa u subotu nije slučajnost, već svjestan Isusov potez kojim razotkriva pogrešnu, suhoparnu teologiju farizeja koja zakon stavlja ispred čovjeka.
Fizičko izlječenje samo je uvod u duhovno prosvjetljenje. Dok obično blato na očima dovodi slijepca do fizičkog, a potom i duhovnog vida, oni koji navodno imaju duhovni vid (farizeji) ostaju slijepi jer ne mogu vidjeti Boga izvan svojih zakonodavnih okvira. Isus time poručuje da prava bit subote nije u praznom mirovanju, već u milosrdnom i osloboditeljskom djelovanju koje ljudima donosi svjetlost i život.