Rekavši ovo, Isus izađe sa Svojim učenicima prijeko, preko bujice Cedrona, gdje bijaše vrt u koji uđe On i Njegovi učenici.
Kolačići nam pomažu kako bismo isporučili svoje usluge. Koristeći naše usluge, slažete se s našim korištenjem kolačića.
Rekavši ovo, Isus izađe sa Svojim učenicima prijeko, preko bujice Cedrona, gdje bijaše vrt u koji uđe On i Njegovi učenici.
A poznavaše to mjesto i Juda, koji Ga predaje, jer se Isus ondje mnogo puta okupio sa Svojim učenicima.
Juda dakle, uzevši četu te od prvosvećenika i od farizeja službenike, dolazi onamo sa svjetiljkama, zubljama i oružjem.
Rekavši ovo, Isus izađe sa Svojim učenicima prijeko, preko bujice Cedrona, gdje bijaše vrt u koji uđe On i Njegovi učenici.
I rekavši ovo Isus iziđe s učenicima svojijem preko potoka Kedrona gdje bješe vrt, u koji uđe on i učenici njegovi.
Ταῦτα εἰπὼν ὁ Ἰησοῦς ἐξῆλθεν σὺν τοῖς μαθηταῖς αὐτοῦ πέραν τοῦ χειμάρρου τοῦ Κεδρὼν ὅπου ἦν κῆπος εἰς ὃν εἰσῆλθεν αὐτὸς καὶ οἱ μαθηταὶ αὐτοῦ.
Tauta eipōn ho Iēsous exēlthen sun tois mathētais autou peran tou cheimarrou tou Kedrōn hopou ēn kēpos eis hon eisēlthen autos kai hoi mathētai autou
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Ovo rekavši Isus izađe s onim učenicima svojim prijeko od one bujice onoga Cedrona gdje bijaše vrt u koji uđe on sam i oni učenici njegovi."
1. Ovo rekavši Izvornik: Ταῦτα εἰπὼν [Tauta eipōn] Gramatika: Pokazna zamjenica u akuzativu množine srednjeg roda uz particip aorista aktivnog u nominativu jednine muškog roda. Particip aorista ovdje označava radnju koja je u potpunosti prethodila radnji glavnoga glagola ('izađe'). Značenje: Ova konstrukcija povezuje Isusove oproštajne govore i velikosvećeničku molitvu (poglavlja 13–17) s početkom Njegove muke. Tek nakon što je do kraja izrekao Očevu volju i posvetio se u molitvi, Isus svjesno kreće na mjesto uhićenja.
2. izađe Izvornik: ἐξῆλθεν [exēlthen] Gramatika: Glagol u aoristu indikativa aktivnog, 3. lice jednine. Aorist ovdje prikazuje izlazak kao cjelovit, odlučan i povijesno zaokružen događaj. Značenje: Označava fizički izlazak iz gornje sobe i grada Jeruzalema u noć, ali i dobrovoljni iskorak u prostor kušnje i žrtve.
3. bujice Izvornik: χειμάρρου [cheimarrou] Gramatika: Imenica muškog roda u genitivu jednine s određenim članom, ovisna o prijedlogu 'prijeko od' (πέραν). Složena je od korijena za 'zimu' (χειμών) i 'teći' (ῥέω), što doslovno označava 'zimsku bujicu' ili sezonski potok (vadi). Značenje: Riječ je o suhome koritu doline istočno od Jeruzalema kojim voda teče samo za vrijeme zimskih kiša. Prelazak ovoga potoka u biblijskoj memoriji priziva kralja Davida koji je tim istim putem u suzama prelazio bježeći od izdaje svoga sina Abšaloma (2 Sam 15,23).
4. vrt Izvornik: κῆπος [kēpos] Gramatika: Imenica muškog roda u nominativu jednine, bez određenog člana. Odsutnost člana uvodi ovaj prostor u pripovijest kao novo, ali prepoznatljivo ograđeno imanje. Značenje: Za razliku od sinoptika koji navode ime Getsemani, Ivan namjerno koristi opću riječ 'vrt'. Time uspostavlja teološku paralelu s Edenskim vrtom: ondje gdje je prvi Adam u neposluhu pao, posljednji Adam u poslušnosti Ocu započinje djelo otkupljenja.
5. uđe on sam Izvornik: εἰσῆλθεν αὐτὸς [eisēlthen autos] Gramatika: Glagol u aoristu indikativa aktivnog, 3. lice jednine, praćen naglašenom zamjenicom u nominativu jednine. Budući da glagolski oblik već sadrži lice, dodavanje nominativa 'on sam' (αὐτὸς) daje snažan naglasak subjektu. Značenje: Naglašava da je Isus na čelu: On ne biva odvučen u vrt niti se skriva iza učenika, nego prvi i osobno ulazi u prostor svoje muke, dok ga učenici slijede. Imena: - Isus [Ἰησοῦς (heb. יֵשׁוּעַ) / Iēsous (heb. Ješua)] (osoba) Znači: Jahve spašava Tvorba: Grčki oblik hebrejskog i aramejskog imena Ješua (skraćeno od Jehošua), složenog od skraćenog oblika Božjeg imena Jahve (Jeho-) i glagolskog korijena 'jaša' (spasiti, izbaviti).
- Cedron [Κεδρών (heb. קִדְרוֹן) / Kedrōn (heb. Kidron)] (rijeka) Znači: Mračan, taman, mutan Tvorba: Potječe od hebrejskog korijena 'kadar' (קָדַר) koji znači biti taman, mračan ili zamućen (zbog tamne vode bujice ili duboke sjene doline); u grčkim rukopisima oblik je zvučno prilagođen grčkoj riječi za stablo cedra (κέδρος).
Ovaj stih (Ivan 18,1) predstavlja ključnu povijesnu i teološku prekretnicu u Ivanovom evanđelju, služeći kao most između Isusovih oproštajnih govora i početka Njegove muke. Geografski prelazak preko potoka Kidrona nosi duboku starozavjetnu tipologiju – podsjeća na kralja Davida koji usred noći u žalosti bježi iz Jeruzalema od izdajničkog sina Abšaloma. Poput Davida, Isus napušta grad i prelazi potok suočavajući se s izdajnikom iz vlastitog bliskog kruga apostola.
S druge strane, evanđelistov izričit spomen 'vrta' gradi snažnu teološku paralelu s Edenskim vrtom iz Knjige Postanka. Tamo je prvi čovjek podbacio u svojoj neposlušnosti i donio smrt čovječanstvu, dok u ovom vrtu Isus, kao Novi Adam, započinje dramu otkupljenja koja vrhuni poslušnošću na križu. Stih tako besprijekorno integrira povijesni opis s dubokom simbolikom kojom započinje konačna pobjeda nad grijehom i smrću.