jer pet si muževa imala, a ni ovaj kojeg sada imaš nije ti muž; to si istinito rekla."
Kolačići nam pomažu kako bismo isporučili svoje usluge. Koristeći naše usluge, slažete se s našim korištenjem kolačića.
jer pet si muževa imala, a ni ovaj kojeg sada imaš nije ti muž; to si istinito rekla."
Govori Mu žena: "Gospodine, vidim da si Ti prorok.
Očevi se naši pokloniše na ovoj gori, a vi govorite da je u Jeruzalemu mjesto gdje se treba klanjati."
Govori joj Isus: "Vjeruj Mi, ženo, da dolazi ura kada se ni na ovoj gori ni u Jeruzalemu nećete klanjati Ocu.
Vi se klanjate onomu što ne znate, mi se klanjamo onomu što znamo, jer spasenje je od Židova.
Očevi se naši pokloniše na ovoj gori, a vi govorite da je u Jeruzalemu mjesto gdje se treba klanjati."
Oci naši moliše se Bogu na ovoj gori, a vi kažete da je u Jerusalimu mjesto gdje se treba moliti.
οἱ πατέρες ἡμῶν ἐν τῷ ὄρει τούτῳ προσεκύνησαν, καὶ ὑμεῖς λέγετε ὅτι ἐν Ἱεροσολύμοις ἐστὶν ὁ τόπος ὅπου προσκυνεῖν δεῖ.¶
hoi pateres hēmōn en tō orei toutō prosekunēsan kai humeis legete hoti en Hi'erosolumois estin ho topos hopou proskunein dei
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Ti očevi naši na toj gori ovoj pokloniše se, a vi govorite da u Jeruzalemu jest to mjesto gdje klanjati se treba."
1. Ti očevi naši Izvornik: οἱ πατέρες ἡμῶν [hoi pateres hēmōn] Gramatika: Imenica u nominativu množine muškog roda s određenim članom, praćena osobnom zamjenicom u posvojnom genitivu množine. Značenje: Žena se poziva na drevne patrijarhe (Abrahama i Jakova) koji su podizali žrtvenike u okolici Šekema, čime bogoštovlje svoje zajednice temelji na dubokoj povijesnoj predaji.
2. na toj gori ovoj Izvornik: ἐν τῷ ὄρει τούτῳ [en tō orei toutō] Gramatika: Prijedložni izraz u dativu jednine srednjeg roda s određenim članom i pokaznom zamjenicom za blizinu ('ovaj ovdje'), što pokazuje da se razgovor odvija izravno u podnožju same gore. Značenje: Odnosi se na goru Gerizim, sveto središte Samarijanaca na kojem su, prema svojem obliku Petoknjižja, smatrali da Bog prebiva i prima bogoštovlje.
3. pokloniše se Izvornik: προσεκύνησαν [prosekunēsan] Gramatika: Glagol u aoristu aktiva indikativa, 3. lice množine (kompleksivni aorist koji višestruke čine čašćenja kroz duga stoljeća sažima u jednu povijesnu činjenicu). Značenje: Složeni glagol izvorno označava čin dubokog prostiranja pred vladarom ili božanstvom; ovdje uvodi središnju teološku temu cijelog odlomka — narav i mjesto istinskog bogoštovlja.
4. a vi govorite Izvornik: καὶ ὑμεῖς λέγετε [kai humeis legete] Gramatika: Veznik ovdje ima suprotno značenje ('a, ali'), dok izričito navedena osobna zamjenica u nominativu množine ('vi') stvara snažnu antitezu prema prethodnom 'naši'. Glagol je u prezentu aktiva indikativa, 2. lice množine. Značenje: Zamjenicom u množini žena Isusa promatra kao predstavnika cjelokupnog židovskog naroda i suprotstavlja živu, sadašnju židovsku doktrinu drevnoj praksi svojih predaka.
5. to mjesto Izvornik: ὁ τόπος [ho topos] Gramatika: Imenica u nominativu jednine muškog roda s određenim članom koji joj daje isključivo, par excellence značenje. Značenje: U židovskom bogoslužnom jeziku 'Mjesto' s određenim članom tehnički je naziv za jeruzalemski Hram kao jedino Bogom izabrano prebivalište na zemlji.
6. klanjati se treba Izvornik: προσκυνεῖν δεῖ [proskunein dei] Gramatika: Prezent aktiva infinitiva ovisan o bezličnom glagolu u 3. licu jednine prezenta indikativa. Značenje: Bezlični glagol u Novom zavjetu redovito označava božansku nužnost i Zakonom propisanu odredbu, a ne tek ljudski običaj: pitanje je dakle što sam Bog traži. Imena: - Jeruzalem [Ἱεροσόλυμα (heb. יְרוּשָׁלַיִם) / Hi'erosoluma] (grad) Znači: utemeljenje mira / grad mira Tvorba: Grčki helenizirani oblik (u dativu množine: Ἱεροσολύμοις) semitskog imena Jerušalajim, koje je složeno od zapadnosemitskog korijena jrh (utemeljiti, postaviti temelj) i božanskog imena ili imenice šalem (mir, potpunost). Grčki oblik pučkom etimologijom prvi dio imena povezuje s grčkom riječju hieros (svet).
Ovaj stih (Ivan 4,20) savršeno sažima stoljetni teološki, nacionalni i geografski sukob između Samarijanaca i Židova oko ispravnog mjesta bogoštovlja. Žena Samarijanka iznosi Isusu srž rasprave, suprotstavljajući drevnu tradiciju svojih predaka na brdu Gerizim onom čvrstom židovskom inzistiranju na Jeruzalemu kao isključivom i jedinom mjestu susreta s Bogom.
Kroz ovu izjavu, tekst postavlja temelj za Isusov revolucionarni odgovor koji će uslijediti. U njemu Isus nadilazi dotadašnja geografska ograničenja te uvodi koncept bogoštovlja 'u duhu i istini'. Time jasno pokazuje kako božanska prisutnost u novom savezu više neće biti vezana ni za koju fizičku lokaciju, brdo ili građevinu, već isključivo za iskreni, duhovni odnos s Bogom.