Govori Mu Nikodem: "Kako se može čovjek roditi kad je star? Zar može u utrobu majke svoje drugi put ući i roditi se?"
Kolačići nam pomažu kako bismo isporučili svoje usluge. Koristeći naše usluge, slažete se s našim korištenjem kolačića.
Govori Mu Nikodem: "Kako se može čovjek roditi kad je star? Zar može u utrobu majke svoje drugi put ući i roditi se?"
Odgovori Isus: "Amen, amen, kažem ti: ako se tko ne rodi iz vode i Duha, ne može ući u Kraljevstvo Božje.
Što je rođeno od tijela, tijelo je; i što je rođeno od Duha, duh je.
Ne začudi se što ti rekoh: 'Treba da se rodite odozgo.'
Vjetar puše gdje hoće i glas njegov čuješ, ali ne znaš odakle dolazi i kamo ide; tako je sa svakim koji je rođen od Duha."
Što je rođeno od tijela, tijelo je; i što je rođeno od Duha, duh je.
Što je rođeno od tijela, tijelo je; a što je rođeno od Duha, duh je.
Τὸ γεγεννημένον ἐκ τῆς σαρκὸς σάρξ ἐστιν, καὶ τὸ γεγεννημένον ἐκ τοῦ πνεύματος πνεῦμά ἐστιν.
To gegennēmenon ek tēs sarkos sarx estin kai to gegennēmenon ek tou pneumatos pneuma estin
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"To rođeno iz toga tijela tijelo jest, i to rođeno iz toga Duha duh jest."
1. To rođeno Izvornik: Τὸ γεγεννημένον [To gegennēmenon] Gramatika: Poimeničeni particip perfekta pasivnog, nominativ jednine srednjeg roda s određenim članom. Perfekt označava radnju koja se dogodila u prošlosti, ali njezino stanje i posljedice trajno ostaju u sadašnjosti, dok srednji rod daje izričaju općenito, načelno značenje. Značenje: Naglašava trajno stanje bića koje proizlazi iz njegovog podrijetla: ono što je jednom rođeno nosi u sebi trajni pečat svoga izvora.
2. iz toga tijela tijelo jest Izvornik: ἐκ τῆς σαρκὸς σάρξ ἐστιν [ek tēs sarkos sarx estin] Gramatika: Prva imenica σάρξ je u genitivu jednine s prijedlogom ἐκ (izvor, podrijetlo) i određenim članom, dok je druga u nominativu jednine bez člana kao imenski predikat uz glagol ἐστίν (prezent indikativa, 3. lice jednine). Izostanak člana kod druge imenice ističe samu narav ili kakvoću. Značenje: Pojam 'tijelo' (σάρξ) kod Ivana ne označava grešnost u moralnom smislu, nego cjelokupnu zemaljsku, prolaznu i čisto ljudsku narav. Naravno rođenje prenosi samo naravni, smrtni život i ne može samo iz sebe dosegnuti božansku sferu.
3. iz toga Duha duh jest Izvornik: ἐκ τοῦ πνεύματος πνεῦμά ἐστιν [ek tou pneumatos pneuma estin] Gramatika: Potpuni sintaktički paralelizam s prvim dijelom rečenice: prijedlog ἐκ s genitivom jednine srednjeg roda i određenim članom (koji označava Duha Božjega), te nominativ jednine bez člana kao predikat koji izriče novu narav rođenoga. Značenje: Ono što proizlazi iz Božjega Duha poprima duhovnu, božansku narav. Čovjek preporođen Duhom postaje dionik nebeskog svijeta i novog, neumrljeg života.
Ovaj Isusov odgovor Nikodemu (Ivan 3:6) postavlja jasnu, nepremostivu granicu između dva različita reda postojanja: naravnog (tjelesnog) i nadnaravnog (duhovnog). Isus ukazuje na temeljni razlog zašto se čovjek, želi li ući u Kraljevstvo Božje, mora 'nanovo roditi'. Budući da izvor neizbježno definira rezultat (isto rađa isto), ljudska priroda – koliko god religiozna, moralna ili obrazovana bila – sposobna je reproducirati samo palog čovjeka. Takva priroda sama po sebi ne posjeduje sposobnost zajedništva s Bogom niti može naslijediti vječni život.
Stoga, spasenje i duhovni život ne mogu proizaći iz ljudskog podrijetla, tradicije ili etičkog napora. Jedini način da čovjek postane sudionik nebeske stvarnosti jest radikalan i posve nov početak koji dolazi od Boga. Božji Duh mora izvršiti nadnaravno obnavljanje, rađajući u vjerniku potpuno novu, duhovnu narav osposobljenu za razumijevanje vječnosti i zajedništvo sa svojim Stvoriteljem.