Početna ›

Ivan 20,9 — Evanđelje po Ivanu

©
Hrvatski tekst: izmijenjena inačica ekumenskog prijevoda T. Dretara, CC BY-SA. Grčki tekst: SBLGNT © 2010 SBL i Logos Bible Software, CC BY 4.0. Cjelovite licence i uvjeti
Veličina teksta
Visina stihova
Prikaz

i rubac koji bijaše na glavi Njegovoj, kako ne leži s povojima, nego napose smotan na jednome mjestu.

Tada dakle uđe i drugi učenik, koji prvi dođe na grob, i vidje i povjerova;

jer još ne upoznaše Pismo da On treba od mrtvih ustati.

Otiđoše dakle učenici ponovno k sebi.

Marija pak stajaše vani kod groba plačući. Kako dakle plakaše, zaviri u grob,

Biblija

jer još ne upoznaše Pismo da On treba od mrtvih ustati.

Daničić-Karadžić

Jer još ne znadijaše pisma da njemu valja ustati iz mrtvijeh.

Original

οὐδέπω γὰρ ᾔδεισαν τὴν γραφὴν ὅτι δεῖ αὐτὸν ἐκ νεκρῶν ἀναστῆναι.

Izgovor

oudepō gar ēdeisan tēn graphēn hoti dei auton ek nekrōn anastēnai

Moji komentari

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

Doslovni prijevod

"Još ne jer su znali [ono] Pismo da treba on iz mrtvih ustati."

Analiza

1. Još ne jer Izvornik: οὐδέπω γὰρ [oudepō gar] Gramatika: Spoj niječnog priloga (još ne) i uzročnog veznika (jer, naime) koji stoji na drugom mjestu u rečenici. Značenje: Objašnjava zašto su učenici trebali prvo vidjeti prazne povoje da bi povjerovali. Njihovo nerazumijevanje nije trajno stanje, nego privremena faza ('još ne') prije prosvjetljenja po uskrslom Gospodinu i Duhu.

2. su znali Izvornik: ᾔδεισαν [ēdeisan] Gramatika: Glagol u pluskvamperfektu aktiva, indikativ, 3. lice množine; taj glagol u perfektu nosi značenje prezenta ('znati'), a u pluskvamperfektu značenje imperfekta ('znali su', trajno stanje u prošlosti). Značenje: Označava unutarnji uvid i duboko spoznavanje, a ne samo izvanjsku obaviještenost. Učenici su poznavali tekstove Staroga zavjeta, ali im je još bio skriven njihov kristološki smisao.

3. [ono] Pismo Izvornik: τὴν γραφὴν [tēn graphēn] Gramatika: Imenica ženskog roda u akuzativu jednine s određenim članom, kao izravni objekt glagola znanja. Značenje: Jednina s određenim članom može upućivati na pojedino starozavjetno proroštvo (poput Psalma 16,10 ili Izaije 53) ili na Starozavjetno Pismo kao jedinstvenu cjelinu koja svjedoči o Mesiji.

4. treba Izvornik: δεῖ [dei] Gramatika: Bezlični glagol u prezentu aktiva, indikativ, 3. lice jednine, koji uvodi akuzativ s infinitivom. Značenje: Izražava božansku nužnost ('Božje treba'): Isusovo uskrsnuće nije slučajan preokret, nego ostvarenje neopozivog Božjeg spasenjskog nauma zapisanog u Pismu.

5. iz mrtvih ustati Izvornik: ἐκ νεκρῶν ἀναστῆναι [ek nekrōn anastēnai] Gramatika: Prijedložni izraz s genitivom množine pridjeva bez člana ('iz mrtvih') i glagol u infinitivu aorista aktiva koji označava jednokratan, cjelovit događaj. Značenje: Doslovno označava ustajanje iz stanja i zajednice mrtvih u novi, neprolazni život, čime se smrt konačno pobjeđuje iznutra.

Zaključak

Ovaj stih (Ivan 20:9) opisuje prijelomni trenutak ranog kršćanstva neposredno nakon otkrića praznog groba. Iako su učenici svojim očima vidjeli materijalne dokaze (odsutnost tijela i složene povoje), njihovo shvaćanje je bilo nepotpuno jer još uvijek nisu imali duhovno razumijevanje utemeljeno na starozavjetnoj objavi. Iskustvo tek u kombinaciji s poznavanjem Riječi dovodi do prave, zrele vjere. Uporaba riječi 'δεῖ' (mora/treba) u pogledu uskrsnuća otkriva nam da cijela povijest spasenja prati suvereni Božji nacrt. Pobjeda nad smrću kroz Kristovo tjelesno ustajanje iz mrtvih ispunjenje je onoga što je davno prije zacrtano u Pismima, naglašavajući vjernost Boga svojim obećanjima.