jer još ne upoznaše Pismo da On treba od mrtvih ustati.
jer još ne upoznaše Pismo da On treba od mrtvih ustati.
Otiđoše dakle učenici ponovno k sebi.
Marija pak stajaše vani kod groba plačući. Kako dakle plakaše, zaviri u grob,
i promatra dva anđela u bijelome gdje sjede, jednoga kod glave i jednoga kod nogu, gdje ležaše tijelo Isusovo.
I govore joj oni: "Ženo, zašto plačeš?" Govori im: "Jer uzeše Gospodina mojega i ne znam gdje Ga položiše."
Marija pak stajaše vani kod groba plačući. Kako dakle plakaše, zaviri u grob,
A Marija stajaše napolju kod groba i plakaše. I kad plakaše nadviri se nad grob,
Μαρία δὲ εἱστήκει πρὸς τῷ μνημείῳ ἔξω κλαίουσα. ὡς οὖν ἔκλαιεν, παρέκυψεν εἰς τὸ μνημεῖον,
Maria de heistēkei pros tō mnēmeiō exō klaiousa hōs oun eklaien parekupsen eis to mnēmeion
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Marija pak bijaše stajala kod [onoga] groba vani plačući. Kako dakle plakaše, zaviri u [onaj] grob,"
1. Marija pak Izvornik: Μαρία δὲ [Maria de] Gramatika: Imenica u nominativu jednine praćena česticom koja označava blagu suprotnost i prijelaz na novog sudionika radnje. Značenje: Čestica stavlja Mariju u izravan kontrast s učenicima koji su otišli kući: dok se oni vraćaju, njezina je privrženost i tuga zadržavaju uz grob.
2. bijaše stajala Izvornik: εἱστήκει [heistēkei] Gramatika: Glagol u pluskvamperfektu aktiva, indikativ, 3. lice jednine; kod ovog glagola perfekt ima značenje prezenta ('stojim'), pa pluskvamperfekt ima vrijednost imperfekta ('stajala je' kao trajno stanje u prošlosti). Značenje: Izražava njezinu ustrajnu prisutnost: ona se nije tek pojavila, nego je ondje ostala u neprekinutom bdjenju čak i nakon odlaska dvojice učenika.
3. plačući ... plakaše Izvornik: κλαίουσα ... ἔκλαιεν [klaiousa ... eklaien] Gramatika: Najprije particip prezenta aktiva u nominativu jednine ženskog roda (istovremena trajna radnja uz stajanje), a zatim glagol u imperfektu aktiva, 3. lice jednine (trajna radnja u prošlosti). Značenje: Dvostruko isticanje trajnoga, glasnog naricanja naglašava dubinu njezine boli i osjećaj potpunog gubitka, jer još uvijek misli da je Isusovo tijelo ukradeno.
4. zaviri Izvornik: παρέκυψεν [parekupsen] Gramatika: Glagol u aoristu aktiva, indikativ, 3. lice jednine: jednokratan, trenutačan pokret koji prekida dotadašnje nepomično stajanje. Značenje: Doslovno znači sagnuti se i proviriti unutra kroz niski ulaz u grobnicu. Taj čin traženja usred suza otvara joj pogled prema nebeskom očitovanju u grobu. Imena: - Marija [Μαρία (heb. מִרְיָם Mirjam, aram. מַרְיָם Marjam) / Maria] (osoba) Znači: uzvišena, ljubljena ili gorka Tvorba: Grčki oblik hebrejskog imena Mirjam; točna etimologija nije posve sigurna, a najčešće se povezuje s egipatskim korijenom 'mry' (ljubljena) ili hebrejskim korijenima za 'gorčinu' (marar) odnosno 'uzvišenost' (rum).
Ovaj stih (Ivan 20,11) prenosi duboku emotivnu sliku Marije Magdalene koja, shrvana tugom, ostaje uz Isusov grob. Njezino glasno i neutješno plakanje (klaio) te ustrajno stajanje (heisteikei) svjedoče o njezinoj velikoj odanosti i osjećaju potpunog gubitka. Ovdje je prikazana ljudska ranjivost i žalost zbog smrti, uokvirena nerazumijevanjem činjenice o uskrsnuću.
Sam čin naginjanja i zavirivanja u grob (parakypto) predstavlja prijelomni trenutak aktivne potrage proizašle iz neugasive ljubavi. Taj će je pogled u tamu praznog groba naposljetku dovesti do otkrića prisutnosti anđela, a potom i do susreta s uskrslim Kristom. Tekst tako majstorski suprotstavlja duboku ljudsku bol i beznađe s božanskom utjesom koja tek slijedi.