Stajaše ondje posuda puna octa. Nataknuvši dakle na izop spužvu punu octa, prinesoše je Njegovim ustima.
Kolačići nam pomažu kako bismo isporučili svoje usluge. Koristeći naše usluge, slažete se s našim korištenjem kolačića.
Stajaše ondje posuda puna octa. Nataknuvši dakle na izop spužvu punu octa, prinesoše je Njegovim ustima.
Kada dakle Isus uze ocat, reče: "Dovršeno je!" I prignuvši glavu, predade duh.
Židovi dakle, budući da bijaše Priprava, da ne bi tijela ostala na križu u subotu — jer bijaše velik dan one subote — zamoliše Pilata da im se prebiju golijeni i da se uklone.
Dođoše dakle vojnici i prebiše golijeni prvomu i drugomu koji bijaše s Njim razapet;
a došavši do Isusa, kad vidješe da je On već umro, ne prebiše Mu golijeni,
Židovi dakle, budući da bijaše Priprava, da ne bi tijela ostala na križu u subotu — jer bijaše velik dan one subote — zamoliše Pilata da im se prebiju golijeni i da se uklone.
A budući da bješe petak, pa da ne bi tijela ostala na krstu u subotu (jer bijaše veliki dan ona subota), Jevreji moliše Pilata da im prebiju golijeni pa da ih skinu.
Οἱ οὖν Ἰουδαῖοι, ἐπεὶ παρασκευὴ ἦν, ἵνα μὴ μείνῃ ἐπὶ τοῦ σταυροῦ τὰ σώματα ἐν τῷ σαββάτῳ, ἦν γὰρ μεγάλη ἡ ἡμέρα ἐκείνου τοῦ σαββάτου, ἠρώτησαν τὸν Πιλᾶτον ἵνα κατεαγῶσιν αὐτῶν τὰ σκέλη καὶ ἀρθῶσιν.
Hoi oun Ioudaioi epei paraskeuē ēn ina mē meinē epi tou staurou ta sōmata en tō sabbatō ēn gar megalē hē hēmera ekeinou tou sabbatou ērōtēsan ton Pilaton ina kateagōsin autōn ta skelē kai arthōsin
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Ti dakle Židovi, budući-da Priprava bijaše, da ne ostane na tom križu ta tijela u toj suboti, bijaše naime velik taj dan one te subote, zamoliše tog Pilata da se-prebiju njihove te golijeni i dignu-se."
1. Priprava bijaše Izvornik: παρασκευὴ ἦν [paraskeuē ēn] Gramatika: Imenica u nominativu jednine ženskog roda bez člana u službi imenskog predikata uz glagol 'biti' u imperfektu, 3. lice jednine. Značenje: Riječ παρασκευή označava dan priprave uoči subote ili blagdana (petak), kada se do zalaska sunca moralo pripremiti sve potrebno za počinak. U Ivanovu evanđelju to je ujedno i dan priprave za Pashu (Iv 19,14), čime se Isusova smrt vremenski poklapa s klanjem pashalnih jaganjaca u Hramu.
2. da ne ostane na tom križu ta tijela Izvornik: ἵνα μὴ μείνῃ ἐπὶ τοῦ σταυροῦ τὰ σώματα [ina mē meinē epi tou staurou ta sōmata] Gramatika: Namjerna rečenica uvedena veznikom ἵνα i niječnom česticom μή s glagolom u konjunktivu aorista aktivnog, 3. lice jednine. Glagol je u jednini (μείνῃ) iako je subjekt 'tijela' (τὰ σώματα) u množini, što je klasično pravilo grčke sintakse po kojem imenice srednjeg roda u množini uzimaju glagol u jednini jer se promatraju kao jedinstvena cjelina. Značenje: Zahtjev proizlazi iz propisa Ponovljenog zakona (Pnz 21,22-23) prema kojem tijelo obješenog pogubljenika ne smije prenoćiti na drvetu kako se ne bi oskvrnula sveta zemlja. Židovski poglavari pokazuju tragičnu ironiju: skrupulozno paze na obrednu čistoću zemlje, a netom su na križ predali nevinog Mesiju.
3. bijaše naime velik taj dan one te subote Izvornik: ἦν γὰρ μεγάλη ἡ ἡμέρα ἐκείνου τοῦ σαββάτου [ēn gar megalē hē hēmera ekeinou tou sabbatou] Gramatika: Uzročna umetnuta rečenica s česticom γάρ (naime, jer) koja objašnjava žurbu. Pridjev 'velik' (μεγάλη) stoji u predikatnom položaju ispred člana radi snažnog naglašavanja, a pokazna zamjenica u genitivu 'one' (ἐκείνου) ističe posebnost te konkretne subote. Značenje: Ta je subota bila 'veliki dan' jer se redoviti tjedni počinak (šabat) te godine poklopio s prvim, najsvečanijim danom blagdana Pashe i Beskvasnih kruhova (15. nisana). Dvostruka svetost dana zahtijevala je da se stratište raščisti prije zalaska sunca.
4. da se-prebiju njihove te golijeni i dignu-se Izvornik: ἵνα κατεαγῶσιν αὐτῶν τὰ σκέλη καὶ ἀρθῶσιν [ina kateagōsin autōn ta skelē kai arthōsin] Gramatika: Dva glagola u konjunktivu aorista pasivnog, 3. lice množine, ovisna o vezniku ἵνα nakon glagola traženja. Ovdje s imenicom srednjeg roda u množini ('golijeni, noge') stoji glagol u množini (κατεαγῶσιν), a za drugi glagol (ἀρθῶσιν) subjekt postaju sama 'tijela' ili 'razapeti'. Značenje: Riječ je o okrutnom rimskom postupku zvanom crurifragium – udarcima željeznim maljem lomljene su potkoljenice osuđenika. Time bi razapeti izgubio oslonac na nogama, više se nije mogao pridizati kako bi udahnuo zrak te bi u svega nekoliko minuta nastupila smrt gušenjem. Imena: - Židovi [Ἰουδαῖοι (heb. יְהוּדִים) / Ioudaioi (Yehudim)] (narod) Znači: pohvaljeni / pripadnici Judina plemena Tvorba: Potječe od imena patrijarha Jude (heb. Jehuda), koje je izvedeno iz glagolskog korijena jada što znači 'hvaliti', 'slaviti' ili 'zahvaljivati' (usp. Post 29,35).
- Pilat [Πιλᾶτος (lat. Pilatus) / Pilatos] (osoba) Znači: naoružan kopljem / čovjek s kapom slobodnjaka Tvorba: Rimski cognomen (obiteljski nadimak) Poncija Pilata, izveden iz latinskog pilum (teško rimsko bacališno koplje) ili pileus (pustena kapa koju su dobivali oslobođeni robovi).
Ovaj stih snažno oslikava ekstremni religijski formalizam i licemjerje židovskih vjerskih vlasti onoga vremena. Njihova isključiva briga bila je očuvanje vanjske obredne čistoće i strogo poštivanje pravila 'velike subote', dok su istovremeno ostali potpuno slijepi na činjenicu da su upravo osudili i raspeli nevinog Sina Božjega. Slovo zakona o uklanjanju tijela i izbjegavanju nečistoće postalo im je važnije od istine, pravednosti i milosrđa.
S druge strane, njihov zahtjev upućen Pilatu zapravo služi višoj, božanskoj svrsi koja im je bila skrivena. Tražeći da se raspetima slome noge kako bi ubrzali smrt, oni nesvjesno dovode do konačnog dokaza Isusovog identiteta. Budući da vojnici Isusu neće slomiti noge jer će utvrditi da je već mrtav, savršeno se ispunjava starozavjetno proročanstvo (Izl 12:46; Ps 34:21) koje propisuje da se pashalnom Jaganjcu ne smije slomiti nijedna kost, čime se Isus potvrđuje kao savršena žrtva za spasenje svijeta.