Reče dakle Isus: "Ostavi je, neka to sačuva za dan Mojega ukopa;
Reče dakle Isus: "Ostavi je, neka to sačuva za dan Mojega ukopa;
jer siromahe svagda imate sa sobom, a Mene nemate svagda."
Saznade dakle veliko mnoštvo Židova da je ondje, pa dođoše ne samo zbog Isusa nego da vide i Lazara, kojega podiže iz mrtvih.
A veliki svećenici posavjetovaše se da ubiju i Lazara,
jer su mnogi od Židova zbog njega odlazili i vjerovali u Isusa.
Saznade dakle veliko mnoštvo Židova da je ondje, pa dođoše ne samo zbog Isusa nego da vide i Lazara, kojega podiže iz mrtvih.
Razumje pak mnogi narod iz Judeje da je ondje i dođoše ne samo Isusa radi nego i da vide Lazara kojega podiže iz mrtvijeh.
Ἔγνω οὖν ὁ ὄχλος πολὺς ἐκ τῶν Ἰουδαίων ὅτι ἐκεῖ ἐστιν, καὶ ἦλθον οὐ διὰ τὸν Ἰησοῦν μόνον ἀλλ᾽ ἵνα καὶ τὸν Λάζαρον ἴδωσιν ὃν ἤγειρεν ἐκ νεκρῶν.
Egnō oun ho ochlos polus ek tōn Ioudaiōn hoti ekei estin kai ēlthon ou dia ton Iēsoun monon all᾽ ina kai ton Lazaron idōsin hon ēgeiren ek nekrōn
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Saznade dakle mnoštvo veliko od onih Židova da ondje jest, i dođoše ne zbog onoga Isusa samo nego da i onoga Lazara vide kojega podiže iz mrtvih."
1. Saznade dakle Izvornik: Ἔγνω οὖν [Egnō oun] Gramatika: Glagol u aoristu aktivnom, 3. lice jednine, praćen zaključnim veznikom. Aorist ovdje ima ingresivnu nijansu: označava trenutak u kojem je informacija dospjela do mnoštva ('doznadoše', 'spoznadoše'), dok se glagol u jednini slaže sa zbirnom imenicom 'mnoštvo'. Značenje: Vijest o Isusovoj prisutnosti u Betaniji ne ostaje skrivena u krugu obitelji, nego se širi i pokreće širu javnost neposredno uoči Pashe.
2. mnoštvo veliko od onih Židova Izvornik: ὄχλος πολὺς ἐκ τῶν Ἰουδαίων [ochlos polus ek tōn Ioudaiōn] Gramatika: Imenica i pridjev u nominativu jednine muškog roda s prijedložnim izrazom u genitivu množine koji izražava podrijetlo ili dio cjeline (partitivni odnos). Značenje: U Ivanovu evanđelju izraz 'Židovi' često označava vjerske poglavare neprijateljski raspoložene prema Isusu, no ovdje u spoju s riječi 'mnoštvo' označava običan puk iz Judeje i Jeruzalema koji je otvoren za čudo i radoznao.
3. ondje jest Izvornik: ἐκεῖ ἐστιν [ekei estin] Gramatika: Prilog mjesta i glagol biti u prezentu indikativa, 3. lice jednine. Grčki zadržava prezent u neupravnom govoru onako kako je glasila izravna vijest ('Ondje je!'), dok hrvatski prijevodi to često prebacuju u prošlo vrijeme. Značenje: Zadržavanje prezenta daje izvještaju živost i neposrednost: naglašava se sama Isusova sadašnja prisutnost u Betaniji koja privlači ljude.
4. dođoše Izvornik: ἦλθον [ēlthon] Gramatika: Glagol u aoristu aktivnom, 3. lice množine. Dok je prethodni glagol ('saznade') bio u gramatičkoj jednini prema riječi 'mnoštvo', ovdje pisac prelazi u množinu prema stvarnom smislu (konstrukcija po smislu), jer mnoštvo čine mnogi pojedinci u pokretu. Značenje: Prijelaz u množinu naglašava osobnu odluku i konkretan dolazak brojnih ljudi iz obližnjeg Jeruzalema u Betaniju.
5. da i onoga Lazara vide Izvornik: ἵνα καὶ τὸν Λάζαρον ἴδωσιν [ina kai ton Lazaron idōsin] Gramatika: Namjerna rečenica uvedena veznikom i glagolom u aoristu konjunktiva, 3. lice množine. Određeni član uz osobno ime ukazuje na to da je riječ o već poznatom Lazaru o kojemu se posvuda pričalo. Značenje: Mnoštvo dolazi privučeno vidljivim dokazom čuda; Lazar je živi svjedok Isusove vlasti nad smrću, pa znatiželja da se vidi uskrišeni postaje most prema vjeri u samoga Isusa.
6. podiže iz mrtvih Izvornik: ἤγειρεν ἐκ νεκρῶν [ēgeiren ek nekrōn] Gramatika: Glagol u aoristu aktivnom, 3. lice jednine, te prijedlog s pridjevom u genitivu množine bez člana. Aorist ovdje označava prethodno dovršenu radnju (u hrvatskom odgovara pluskvamperfektu), a izostanak člana uz 'mrtve' naglašava samo stanje smrti iz kojeg je Lazar izvučen. Značenje: Glagol doslovno znači 'probuditi' ili 'podići', te je temeljni novozavjetni izraz za uskrsnuće kojim se Isus objavljuje kao Gospodar života. Imena: - Židov [Ἰουδαῖος (heb. יְהוּדִי Yehudi) / Ioudaios] (narod) Znači: Pripadnik Judina plemena / onaj koji slavi (Boga) Tvorba: Grčki naziv potječe od hebrejskog imena plemena i kraljevstva Jude (Yehudah), što dolazi od glagola 'jadah' (hvaliti, slaviti, zahvaljivati).
- Isus [Ἰησοῦς (heb. יֵשׁוּעַ Yeshua / יְהוֹשֻׁעַ Yehoshua) / Iēsous] (osoba) Znači: Jahve spašava / Jahve je spasenje Tvorba: Grčki oblik hebrejskog i aramejskog imena Ješua (skraćeno od Jehošua), složenog od skraćenog oblika Božjeg imena Jahve (Jeho-) i glagolskog korijena 'jaša' (spasiti).
- Lazar [Λάζαρος (heb. אֶלְעָזָר El'azar) / Lazaros] (osoba) Znači: Bog je pomogao Tvorba: Grčki skraćeni oblik hebrejskog imena Eleazar, koje je složeno od imenice 'El' (Bog) i glagola 'azar' (pomoći).
Ovaj stih (Ivan 12:9) savršeno oslikava vrhunac javnog zanimanja za Isusa neposredno prije Njegovog mesijanskog ulaska u Jeruzalem. Veliko mnoštvo koje je pohrlilo u Betaniju nije bilo privučeno isključivo Njegovom osobom ili duhovnim učenjem, već ponajprije spektaklom i opipljivim dokazom Njegove božanske moći nad smrću, utjelovljenom u oživljenom Lazaru. Ovo s jedne strane otkriva vječnu ljudsku sklonost senzacionalizmu i traženju 'znakova', no s druge strane svjedoči o neospornom i dubokom utjecaju koji je Lazarovo uskrsnuće imalo na javno mnijenje onog vremena.
Teološki gledano, ovaj stih dramatično postavlja pozornicu za nadolazeći rasplet muke i križa. Lazar ovdje funkcionira kao živi, neoborivi svjedok Isusove izjave da je On 'Uskrsnuće i Život'. Međutim, ta ista prisutnost oživljenog čovjeka djeluje kao snažan katalizator podjele: masovno privlači obične ljude vjeri, dok istovremeno učvršćuje paranoju i odlučnost vjerskih vođa da eliminiraju ne samo Isusa, već i samog Lazara. Paradoksalno, upravo Isusov čin davanja života izravno i neizbježno ubrzava Njegovu vlastitu smrt.