Ivan 11,20 — Evanđelje po Ivanu

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

"Marta dakle, kad ču da Isus dolazi, iziđe u susret njemu; Marija pak u kući sjeđaše."

1. kad ču Izvornik: ὡς ἤκουσεν [hōs ēkousen] Gramatika: Vremenski veznik 'kad/čim' (ὡς) s glagolom u aoristu aktivnom, 3. lice jednine indikativa. Aorist ovdje označava trenutni poticaj koji odmah pokreće glavnu radnju. Značenje: Pokazuje Martinu budnost i spremnost da na prvu vijest o Isusovu približavanju ostavi obredne običaje i krene prema Njemu.

2. da Isus dolazi Izvornik: ὅτι Ἰησοῦς ἔρχεται [hoti Iēsous erchetai] Gramatika: Izrični veznik 'da' (ὅτι) uvodi neizravni govor u kojem je zadržan prezent indikativa ('dolazi') iz izravne obavijesti glasnika. Značenje: Zadržavanje prezenta oživljava prizor: vijest se prenosi u samom trenutku dok je Isus još na putu, izvan sela.

3. iziđe u susret njemu Izvornik: ὑπήντησεν αὐτῷ [hupēntēsen autō] Gramatika: Glagol u aoristu aktivnom, 3. lice jednine indikativa, s ličnom zamjenicom u dativu. Izriče odlučnu, jednokratnu radnju izlaska pred nekoga tko dolazi. Značenje: Izlazak pred pridošlicu izvan kuće znak je dubokog poštovanja, ali i žurne vjere koja traži odgovor u nevolji.

4. Marija pak Izvornik: Μαριὰμ δὲ [Mariam de] Gramatika: Suprotni veznik 'pak/a' (δὲ) koji postavlja drugu sestru u izravan kontrast s Martinim kretanjem. Značenje: Stvara živu sliku različitih naravi i reakcija dviju sestara u istoj boli.

5. sjeđaše Izvornik: ἐκαθέζετο [ekathezeto] Gramatika: Glagol u imperfektu deponentnom (medijalno-pasivni oblik), 3. lice jednine indikativa. Za razliku od aorista koji opisuje Martinu akciju ('iziđe'), imperfekt ovdje slika trajno, nepromijenjeno stanje u pozadini. Značenje: Sjedenje u kući (na niskim klupama ili na tlu) bilo je propisani položaj duboke žalosti u židovskom obredu šive; Marija ostaje uronjena u tugu sve dok je Isus izričito ne pozove. Imena: - Marta [Μάρθα (aram. מָרְתָא) / Martha (aram. Marta)] (osoba) Znači: gospodarica, gospođa Tvorba: Grčki prijenos aramejske imenice ženskog roda 'marta' (gospodarica doma, gospođa), izvedene od 'mar' (gospodar).

- Isus [Ἰησοῦς (heb. יֵשׁוּעַ / יְהוֹשֻׁעַ) / Iēsous (heb. Ješua / Jehošua)] (osoba) Znači: Jahve spašava Tvorba: Grčki oblik hebrejskog imena Ješua (skraćeno od Jehošua), složenog od skraćenog oblika Božjeg imena Jahve (Jeho-) i glagolskog korijena jaša' (spasiti, izbaviti).

- Marija [Μαριάμ (heb. מִרְיָם / aram. מַרְיָם) / Mariam (heb. Mirjam / aram. Marjam)] (osoba) Znači: uzvišena / ljubljena (ili: gorčina) Tvorba: Semitsko ime čija etimologija nije posve sigurna; najčešće se izvodi iz egipatskog korijena 'mry' (ljubljena) ili semitskih korijena koji znače 'uzvišena', odnosno 'mar' (gorčina).

Ovaj stih (Ivan 11:20) majstorski koristi gramatičke nijanse grčkog jezika kako bi naglasio snažan kontrast između dva različita karaktera i dva načina nošenja s dubokom tugom nakon bratove smrti. Korištenjem aorista za Martine radnje ('ču', 'susrete'), evanđelist oslikava njezinu praktičnu i proaktivnu narav. Marta istog trenutka preuzima inicijativu, napušta tješitelje i hita Isusu u susret.

S druge strane, Marijino stanje precizno je oslikano glagolom u imperfektu ('sjeđaše'), što ukazuje na njezinu statičnost, uronjenost u bol i dugotrajnost radnje. Njeno sjedenje 'u kući' savršeno odražava židovski običaj (šiva) dubokog pasivnog tugovanja za pokojnikom. Ovaj duboki jezični kontrast služi kao savršen narativni uvod u njihove susrete s Kristom: Marta će uskoro prva ući u strukturirani teološki dijalog s Isusom o uskrsnuću, dok će mu Marija kasnije pristupiti s neizmjernom emocionalnom predajom.