Govorahu pak mnogi od njih: "Zloduha ima i mahnita; zašto Ga slušate?"
Kolačići nam pomažu kako bismo isporučili svoje usluge. Koristeći naše usluge, slažete se s našim korištenjem kolačića.
Govorahu pak mnogi od njih: "Zloduha ima i mahnita; zašto Ga slušate?"
Drugi govorahu: "Ove riječi nisu riječi opsjednutoga; zar zloduh može slijepima otvoriti oči?"
Bijaše tada u Jeruzalemu Blagdan posvećenja; bijaše zima,
i hodaše Isus u Hramu po trijemu Salomonovu.
Okružiše Ga dakle Židovi i govorahu Mu: "Dokle ćeš nam dušu držati u neizvjesnosti? Ako si Ti Krist, reci nam otvoreno."
Bijaše tada u Jeruzalemu Blagdan posvećenja; bijaše zima,
A bijaše tada praznik obnovljenja u Jerusalimu, i bješe zima.
Ἐγένετο τότε τὰ ἐγκαίνια ἐν τοῖς Ἱεροσολύμοις· καὶ χειμὼν ἦν,
Egeneto tote ta egkainia en tois Hi'erosolumois kai cheimōn ēn
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Zbi se tada ti Blagdani posvećenja u tim Jeruzalemima; zima bijaše,"
1. Zbi se tada Izvornik: Ἐγένετο τότε [Egeneto tote] Gramatika: Glagol u aoristu, 3. lice jednine mediopasivnog oblika, uz vremenski prilog. U grčkom se glagol u jednini redovito slaže sa subjektom u množini srednjeg roda koji slijedi. Značenje: Označava nastupanje novog vremenskog okvira i povijesnog trenutka u kojem se odvija daljnje Isusovo objavljivanje.
2. ti Blagdani posvećenja Izvornik: τὰ ἐγκαίνια [ta egkainia] Gramatika: Imenica u nominativu množine srednjeg roda s određenim članom (tvorena od prijedloga 'u' i pridjeva 'nov'), koja se za blagdan uvijek koristi u množini. Značenje: Doslovno znači 'obnova' ili 'posvećenje' (hebr. Hanuka), a slavi ponovno posvećenje jeruzalemskog Hrama 164. pr. Kr. pod Judom Makabejcem; u tom kontekstu Isus će sebe objaviti kao onoga koga je Otac posvetio (10,36).
3. u tim Jeruzalemima Izvornik: ἐν τοῖς Ἱεροσολύμοις [en tois Hi'erosolumois] Gramatika: Prijedlog s određenim članom i imenicom u dativu množine srednjeg roda; helenizirani oblik imena grada u grčkom se često deklinira kao množina. Značenje: Smješta radnju u središte židovskog bogoslužnog i nacionalnog života upravo u vrijeme proslave hramskog posvećenja.
4. zima bijaše Izvornik: χειμὼν ἦν [cheimōn ēn] Gramatika: Imenica u nominativu jednine muškog roda bez člana kao imenski predikat uz glagol 'biti' u imperfektu, 3. lice jednine. Značenje: Riječ označava i godišnje doba (blagdan se slavio u prosincu) i olujno, hladno vrijeme; osim meteorološkog podatka koji objašnjava zašto je Isus u natkrivenom trijemu, u Ivanovoj simbolici naznačuje i duhovnu hladnoću te nadolazeću oluju neprijateljstva prema Isusu. Imena: - Jeruzalem [Ἱεροσόλυμα (hebr. יְרוּשָׁלַיִם) / Hi'erosoluma (Yerushalayim)] (grad) Znači: Temelj mira / Grad mira Tvorba: Izvorno semitsko ime tvoreno je od korijena 'yrw' (utemeljiti, položiti temelj) i 'šlm' (mir, cjelovitost, ili božanstvo Šalem). Grčki oblik 'Hierosoluma' nastao je pučkom etimologijom spajanjem s grčkom riječju 'hieros' (svet).
Ovaj kratki stih iz Ivanovog evanđelja (Iv 10,22) izvanredan je primjer kako evanđelist majstorski isprepliće faktografske detalje s dubokom teološkom simbolikom. Na povijesnoj i kronološkoj razini, stih sasvim točno smješta Isusa u središte Jeruzalema tijekom Blagdana posvećenja, u hladnim zimskim mjesecima koji su zahtijevali traženje zaklona unutar hramskih trijemova. Međutim, na duhovnoj razini, stih postavlja savršenu, pomalo zloslutnu scenu za nadolazeći sukob. Dok židovski narod slavi povijesno fizičko posvećenje Hrama i pobjedu svjetla nad tamom paleći svjetiljke, oni istovremeno odbacuju i žele kamenovati Isusa koji je pravo Svjetlo svijeta i stvarni, novi Hram. Kratka, ali dramatična zabilješka 'zima bijaše' (χειμὼν ἦν) nadilazi puki meteorološki podatak te služi kao snažna metafora za hladnoću srca i duboku duhovnu sljepoću onih koji odbacuju Mesiju.