Početna ›

Suci 9,11 — Knjiga o Sucima

©
Hrvatski tekst: izmijenjena inačica ekumenskog prijevoda T. Dretara, CC BY-SA. Hebrejski: WLC (javno vlasništvo); morfologija OSHB, CC BY 4.0. Cjelovite licence i uvjeti
Veličina teksta
Visina stihova
Prikaz

Maslina im reče: 'Zar da ostavim svoje ulje, kojim po meni časte Boga i ljude, i da se idem njihati nad drvećem?'

Tada rekoše stabla smokvi: "Dođi, ti vladaj nad nama."

Smokva im reče: "Zar da ostavim svoju slatkoću i svoj dobri urod pa da odem njihati se nad stablima?"

Tada rekoše stabla lozi: "Dođi ti, vladaj nad nama."

A loza im reče: 'Zar da ostavim svoj mošt, koji veseli Boga i ljude, pa da se idem njihati nad drvećem?'

Biblija

Smokva im reče: "Zar da ostavim svoju slatkoću i svoj dobri urod pa da odem njihati se nad stablima?"

Daničić-Karadžić

A smokva im reče: zar ja da ostavim slast svoju i krasni rod svoj, pa da idem da tumaram za druga drveta?

Original

וַתֹּאמֶר לָהֶם הַתְּאֵנָה הֶחֳדַלְתִּי אֶת מָתְקִי וְאֶת תְּנוּבָתִי הַטּוֹבָה וְהָלַכְתִּי לָנוּעַ עַל הָעֵצִֽים

Izgovor

va./To.mer la./Hem ha./te.'e.Nah he./cho.Dal.ti 'et- ma.te.K/i ve./'Et te.nu.va.T/i ha./to.Vah ve./Ha.lakh.Ti la./Nu.a' 'al- ha./'e.Tzim

Moji komentari

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

Doslovni prijevod

"I reče njima smokva: Zar da ostavim slatkoću svoju i urod svoj dobri i da odem njihati se nad stablima"

Analiza

1. smokva Izvornik: הַתְּאֵנָה [hate'ena] Gramatika: Imenica ženskog roda s određenim članom 'ha'. Smokva je jedno od najčešćih i najcjenjenijih stabala u starom Izraelu. Značenje: U Jotamovoj prispodobi smokva predstavlja drugog kandidata za kralja. Simbolizira plodnost, mir i blagostanje, te odbija vlast jer prepoznaje vrijednost svog primarnog poziva.

2. Zar da ostavim Izvornik: הֶחֳדַלְתִּי [hechodaltiy] Gramatika: Glagol 'chadal' (prestati, ostaviti, odustati) u Qal perfektu, 1. lice jednine. Prefiks 'he' je upitna čestica koja retorički uvodi čuđenje ili negodovanje. Značenje: Izražava snažno odbijanje i apsurdnost same pomisli da se stablo odrekne svoje prave svrhe. Retoričko pitanje naglašava da bi preuzimanje vlasti značilo tragičan gubitak vlastitog identiteta.

3. slatkoću svoju Izvornik: מָתְקִי [matkiy] Gramatika: Imenica muškog roda 'motek' (slatkoća) s pronominalnim sufiksom 1. lica jednine ('i' - moj/svoj). Riječi prethodi 'et', oznaka izravnog objekta. Značenje: Slatkoća ukazuje na unutarnju vrijednost i jedinstveni dar koji smokva pruža svijetu. To je njezina bit i doprinos zajednici, što ona smatra dragocjenijim od političke dominacije.

4. urod svoj dobri Izvornik: תְּנוּבָתִי הַטּוֹבָה [tenuvatiy hatova] Gramatika: Imenica 'tenuva' (plod, urod) sa sufiksom 1. lica jednine, praćena pridjevom 'tov' (dobar) u ženskom rodu s određenim članom koji se slaže s imenicom. Značenje: Plodnost je izrazit blagoslov u biblijskom kontekstu. Smokvin urod predstavlja konkretna, opipljiva dobra djela i stvarnu korisnost, nasuprot ispraznoj apstrakciji vladanja nad drugima.

5. njihati se Izvornik: לָנוּעַ [lanu'a] Gramatika: Glagol 'nua' u Qal infinitivu konstruktnom s prijedlogom 'le' (za, da bi). Osnovno značenje je tresti se, njihati se, lebdjeti ili teturati. Značenje: Ova riječ ironično opisuje kraljevsku vlast kao isprazno 'njihanje' iznad drugih, bez stvarnog korijena i ploda. To je snažna metafora za nestabilnost i taštinu autoritarne političke moći.

Zaključak

Ovaj stih dio je slavne Jotamove prispodobe o stablima (Suci 9) koja traže kralja da vlada nad njima. Nakon što su maslina i smokva odbile tu ponudu, tekst jasno oslikava biblijsku kritiku političke ambicije naspram autentičnog služenja. Smokva razumije da je njezina intrinzična svrha donošenje 'slatkoće' i 'dobrog uroda' - stvaranje konkretnih, životnih dobara koja hrane i obogaćuju zajednicu.

Njezino odbijanje da napusti svoju produktivnost kako bi se 'njihala nad stablima' nosi duboku teološku i društvenu poruku. Vlast se ovdje opisuje gotovo kao besplodan i nestabilan položaj ('lanu'a' - njihati se, vrludati), koji zahtijeva odricanje od osobnih darova i istinske korisnosti. Priča služi kao oštro upozorenje narodu: oni koji su najkorisniji i najplemenitiji rijetko teže za dominacijom, ostavljajući prostor najgorima i najbezobzirnijima (poput trna) da preuzmu vlast i na kraju donesu propast svima.