Gilead prebiva s one strane Jordana. A Dan, zašto boravi na brodovima? Ašer sjedi na obali mora i počiva u svojim zaljevima.
Gilead prebiva s one strane Jordana. A Dan, zašto boravi na brodovima? Ašer sjedi na obali mora i počiva u svojim zaljevima.
Zebulun je narod koji svoj život izloži smrti, i Naftali na visovima polja.
Dođoše kraljevi i boriše se, tada se boriše kraljevi Kanaana u Tanaku, na vodama Megida; plijen od srebra ne uzeše.
S Nebesa su se borile zvijezde, sa svojih putanja borile su se sa Siserom.
Potok Kišon odnese ih, pradavni potok, potok Kišon. Gazi, dušo moja, snažno!
Dođoše kraljevi i boriše se, tada se boriše kraljevi Kanaana u Tanaku, na vodama Megida; plijen od srebra ne uzeše.
Dođoše carevi, biše se; biše se carevi Hananski u Tanahu na vodi Megidskoj; ali ni mrve srebra ne dobiše.
בָּאוּ מְלָכִים נִלְחָמוּ אָז נִלְחֲמוּ מַלְכֵי כְנַעַן בְּתַעְנַךְ עַל מֵי מְגִדּוֹ בֶּצַע כֶּסֶף לֹא לָקָֽחוּ
Ba.'u me.la.Khim nil.Cha.mu 'az nil.cha.Mu mal.Khei khe.Na.'an be./ta'.Nakh 'al- mei me.gi.Do Be.tza' Ke.sef lo' la.Ka.chu
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Dođoše kraljevi, boriše se, tada boriše se kraljevi Kanaana u Taanaku, na vodama Megida, plijen srebra ne uzeše."
1. Dođoše kraljevi Izvornik: בָּאוּ מְלָכִים [ba'u melakhiym] Gramatika: Glagol "dođoše" (ba'u) je u Qal perfektu trećeg lica množine, a slijedi ga imenica u množini. Ovaj sintaktički poredak uvodi novu scenu i naglašava proaktivni dolazak vojske. Značenje: Označava svjesnu i organiziranu agresiju neprijatelja. Sila se doima nezaustavljivom jer se ne radi o običnoj vojsci, već o savezu više moćnih kraljeva.
2. tada boriše se Izvornik: אָז נִלְחֲמוּ ['az nilchamu] Gramatika: Prilog "tada" ('az) stoji neposredno ispred glagola u Niphal perfektu trećeg lica množine. Ponavljanje istog glagola unutar stiha služi kao stilska figura pojačavanja (amplifikacija). Značenje: Ponavljanje glagola naglašava intenzitet i dramatičnost bitke koja se odvija. Fokus se stavlja na žestinu s kojom kanaanska koalicija nasrće na Izraelce.
3. plijen srebra Izvornik: בֶּצַע כֶּסֶף [betsa' kesef] Gramatika: Imenica "betsa'" (plijen, odsječak, nepravedan dobitak) nalazi se u konstruktnom stanju s imenicom "kesef" (srebro). Time se tvori bliska posvojna veza koja precizira vrstu plijena. Značenje: Izraz otkriva pravu motivaciju neprijateljskih kraljeva, a to je pohlepa za bogatstvom. Oni u bitku ne ulaze prvenstveno radi teritorija, već iz želje za pljačkom materijalnih dobara.
4. ne uzeše Izvornik: לֹא לָקָֽחוּ [lo' lakachu] Gramatika: Negacijska čestica "lo'" (ne) stavljena je ispred glagola "uzeše" (lakachu) u Qal perfektu trećeg lica množine. Time se radnja apsolutno i potpuno negira na samom kraju rečenice. Značenje: Ova fraza donosi snažnu ironiju na kraju stiha jer moćni kraljevi iz bitke odlaze praznih ruku. Njihova sigurnost u pobjedu i bogaćenje potpuno je srušena Božjom intervencijom koja štiti Izrael. Imena: - Kanaan [כְנַעַן / khena'an] (narod) Znači: Nesigurno etimološko podrijetlo; vjerojatno znači "trgovac" ili se odnosi na "nizinu" i "purpurnu boju". Tvorba: Može dolaziti od hebrejskog korijena "kana'" (sniziti se, pokoriti se) ili od huritske riječi za purpur. Ime nema pouzdanu i općeprihvaćenu etimologiju te se oko njega i dalje vode znanstvene rasprave.
- Taanak [תַעְנַךְ / ta'nakh] (grad) Znači: Ime nema poznatu ili pouzdanu etimologiju. Tvorba: Ovo staro kanaansko ime nosi nepoznato značenje koje se s vremenom izgubilo. Ne može se pouzdano izvesti iz poznatih semitskih korijena i njegovo etimološko porijeklo ostaje skriveno.
- Megido [מְגִדּוֹ / megido] (grad) Znači: Mjesto okupljanja ili mjesto četa. Tvorba: Ime se najvjerojatnije tvori od hebrejskog korijena "gadad" (גָדַד) koji znači "posjeći", ali u izvedenicama i "okupiti se u čete". Od istog korijena potječe i riječ "gedud" za naoružanu vojnu skupinu.
Ovaj stih iz Deborine pjesme (Suci 5,19) snažno dočarava klimaks bitke između izraelskih plemena i moćne kanaanske vojne koalicije pod Siserinim vodstvom. Ponavljanje riječi "kraljevi" i "boriše se" u prvom dijelu stiha podiže napetost i vizualizira zastrašujuću moć nadolazećeg neprijatelja kod strateških vojnih uporišta Taanaka i Megida.
Ipak, sam kraj stiha donosi neočekivani teološki i poetski obrat kroz izraz "plijen srebra ne uzeše". Ironija je posve očita: neprijatelj koji je samouvjereno krenuo u rat, motiviran arogancijom i pohlepom za materijalnim bogatstvom, završava poražen i napušta bojno polje praznih ruku. Stih tako na vrlo sažet način slavi Božju suverenost, pokazujući da se i najsnažnije ljudske vojske raspadaju i gube svaki plijen pred božanskom zaštitom Izraela.