Početna ›

Suci 5,17 — Knjiga o Sucima

©
Hrvatski tekst: izmijenjena inačica ekumenskog prijevoda T. Dretara, CC BY-SA. Hebrejski: WLC (javno vlasništvo); morfologija OSHB, CC BY 4.0. Cjelovite licence i uvjeti
Veličina teksta
Visina stihova
Prikaz

Knezovi Jisakarovi bjehu s Deborom, a i Jisakar, kao i Barak, u dolinu bi poslan za njegovim stopama. U odjeljcima Rubenovim velike su odluke srca.

Zašto si sjedio među torovima da slušaš zvižduke stada? Za Rubenove podjele velika su preispitivanja srca.

Gilead prebiva s one strane Jordana. A Dan, zašto boravi na brodovima? Ašer sjedi na obali mora i počiva u svojim zaljevima.

Zebulun je narod koji svoj život izloži smrti, i Naftali na visovima polja.

Dođoše kraljevi i boriše se, tada se boriše kraljevi Kanaana u Tanaku, na vodama Megida; plijen od srebra ne uzeše.

Biblija

Gilead prebiva s one strane Jordana. A Dan, zašto boravi na brodovima? Ašer sjedi na obali mora i počiva u svojim zaljevima.

Daničić-Karadžić

Galad osta s onu stranu Jordana; a Dan što se zabavi kod lađa? Asir zašto sjede na brijegu morskom i u krševima svojim osta?

Original

גִּלְעָד בְּעֵבֶר הַיַּרְדֵּן שָׁכֵן וְדָן לָמָּה יָגוּר אֳנִיּוֹת אָשֵׁר יָשַׁב לְחוֹף יַמִּים וְעַל מִפְרָצָיו יִשְׁכּֽוֹן

Izgovor

gil.'Ad be./'E.ver hai./yar.Den sha.Khen ve./Dan La./mah ya.Gur 'o.ni.Yot 'a.Sher ya.Shav le./Chof ya.Mim ve./'Al mif.ra.Tza/v yish.Kon

Moji komentari

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

Doslovni prijevod

"Gilead s one strane Jordana prebivaše, i Dan zašto boravi uz brodove? Ašer sjedi na obali mora i nad zaljevima svojim počiva."

Analiza

1. s one strane Jordana Izvornik: בְּעֵבֶר הַיַּרְדֵּן [be'ever hayarden] Gramatika: Izraz se sastoji od prijedloga 'be' (u/na), imenice 'ever' (ona strana, obala) u konstruktnom stanju te imena rijeke s određenim članom ('hayarden'). Tvori standardnu oznaku za područje istočno od rijeke, poznato kao Transjordanija. Značenje: Ova geografska odrednica ovdje funkcionira kao oznaka izoliranosti i fizičke distance. Prikazuje izgovor istočnih plemena (poput Gada i polovice Manasea) koja su se povukla u sigurnost preko rijeke, ignorirajući poziv u rat.

2. prebivaše Izvornik: שָׁכֵן [shakhen] Gramatika: Glagol 'shakan' u perfektu (ili participu) 3. lica muškog roda jednine, što znači obitavati, nastaniti se ili ostati na mjestu. Ukazuje na trajnost i nepomičnost subjekta. Značenje: Riječ naglašava pasivnost Gileada. Dok su druga plemena aktivno i hrabro krenula u borbu, Gilead je odlučio 'ostati sjediti' kod kuće, prekršivši obvezu solidarnosti.

3. zašto boravi uz brodove Izvornik: לָמָּה יָגוּר אֳנִיּוֹת [lama yagur 'oniyot] Gramatika: Upitni prilog 'lama' (zašto) prethodi glagolu 'gur' (boraviti, zadržavati se) u imperfektu i imenici 'oniyot' (brodovi) u množini. Konstrukcija glagola 'gur' uz imenicu obično označava usputno zadržavanje ili boravljenje radi nekog interesa. Značenje: Ovo je izraz dubokog čuđenja i oštar prijekor Danu koji je odabrao unosnu pomorsku trgovinu s Feničanima. Materijalni interes prevladao je nad dužnošću prema Jahvi i izraelskom bratstvu.

4. na obali mora Izvornik: לְחוֹף יַמִּים [lechof yamiym] Gramatika: Prijedlog 'le' (prema, na) vezan za imenicu 'chof' (obala) u konstruktnom stanju i imenicu 'yamiym' (mora - ovdje Mediteran, iako hebrejska množina često služi kao pojačanje). Značenje: Kao i kod Dana, Ašerova lokacija uz obalu Sredozemnog mora ukazuje na njihovu integraciju u stranu pomorsku ekonomiju. Udobnost i profitabilnost priobalnog života otupili su njihovu brigu za opstanak nacije.

5. i nad zaljevima svojim počiva Izvornik: וְעַל מִפְרָצָיו יִשְׁכּֽוֹן [ve'al mifratsayv yishkon] Gramatika: Prijedlog 've'al' (i nad/na) i imenica 'mifrats' (zaljev, uvala, pristanište) s pronominalnim sufiksom 3. lica muškog roda jednine. Glagol 'shakan' je ovdje u imperfektu ('yishkon'), čime stvara paralelizam s prvim dijelom stiha. Značenje: Slika poetično zaključuje Ašerovu pasivnost, jer zaljevi predstavljaju utočišta i sigurnost za brodove. Ašer je pronašao svoj komfor u sigurnim lukama, okrenuvši leđa opasnostima u unutrašnjosti zemlje. Imena: - Gilead [גִּלְעָד / gil'ad] (pokrajina) Znači: gromada svjedočanstva Tvorba: Ime je izvedeno iz dvije hebrejske riječi - 'gal' što znači hrpa kamenja ili gromada i 'ed' što znači svjedok ili svjedočanstvo. Tekst objašnjava: Prema Postanku 31:47-48, Jakov je tako nazvao mjesto jer je hrpa kamenja ('gal') poslužila kao svjedok ('ed') zavjeta o nenapadanju i miru između njega i njegovog punca Labana.

- Jordan [הַיַּרְדֵּן / hayarden] (rijeka) Znači: onaj koji silazi Tvorba: Tvoreno je od hebrejskog glagolskog korijena 'yarad' koji znači sići ili spuštati se. Ime precizno opisuje rijeku koja se strmoglavo spušta od svojih izvora pod brdom Hermon do najniže točke na Zemlji u Mrtvom moru.

- Dan [דָּן / dan] (narod) Znači: sudac Tvorba: Dolazi od hebrejskog glagolskog korijena 'din', što znači suditi, presuditi, ili obraniti nečije pravo. Tekst objašnjava: U Postanku 30:6 Rahela objašnjava ime djeteta kojeg je rodila njezina sluškinja Bilha riječima: 'Bog mi je dosudio (dananni) i uslišao moj glas', stoga mu daje ime Dan.

- Ašer [אָשֵׁר / 'asher] (narod) Znači: sretan Tvorba: Tvoreno je od hebrejskog korijena 'ashar' koji znači biti sretan, ići pravim putem, odnosno izravno od imenice 'osher' koja označava sreću, blagostanje i blaženstvo. Tekst objašnjava: U Postanku 30:13 Lea povodom rođenja ovog sina uzvikuje: 'Na moju sreću! Žene će me zvati sretnom (ishruni).' Zbog toga djetetu nadijeva ime Ašer.

Zaključak

Ovaj stih iz veličanstvene Deborine pjesme (Suci 5:17) predstavlja oštar i gorak poetski prijekor onim izraelskim plemenima koja su odbila sudjelovati u obrani domovine od nadmoćnog kanaanskog saveza. Dok su plemena poput Zebuluna i Naftalija nesebično riskirala svoje živote u bitci, Gilead, Dan i Ašer ostali su pasivni, potpuno zaokupljeni vlastitim geografskim povlasticama, ekonomskim interesima i pomorskom trgovinom.

Autorica pjesme vješto koristi geografske motive kako bi dijagnosticirala duboko duhovno i nacionalno otuđenje. Rijeka Jordan i obale Sredozemnog mora ovdje nisu samo fizičke međe, već granice vlastite sebičnosti. Odbijanjem odaziva na sveti rat, ova su plemena jasno pokazala da su im komfor morskih zaljeva i sigurnost udaljenih obala važniji od opstanka njihovog naroda i solidarnosti unutar Božjeg saveza.