A čovjek ustade da pođe, on, njegova suložnica i njegov sluga, ali mu njegov tast, djevojčin otac, reče: "Evo, dan se nagnuo k večeri, prenoćite, molim. Smiraj je dana, prenoći ovdje i neka ti se srce proveseli, a sutra poranite na svoj put i pođi u svoj šator."
No čovjek ne htjede prenoćiti, nego ustade i pođe. Tako stiže nasuprot Jebusu, a to je Jeruzalem. Uza nj bijaše par osamarenih magaraca, i njegova inoča s njim.
Kad su bili kod Jebuza, a dan bijaše uvelike odmakao, sluga reče svome gospodaru: "Hajde, molim te, svratimo u ovaj jebusejski grad i prenoćimo u njemu."
A njegov mu gospodar reče: "Nećemo skrenuti u grad tuđinaca, koji nisu od sinova Izraelovih, nego ćemo proći do Gibee."
I reče svome sluzi: "Hajde, pođimo u jedno od mjesta i prenoćimo u Gibei ili u Rami."
Kad su bili kod Jebuza, a dan bijaše uvelike odmakao, sluga reče svome gospodaru: "Hajde, molim te, svratimo u ovaj jebusejski grad i prenoćimo u njemu."
A kad bijahu blizu Jevusa, dan bijaše nagao vrlo, pa reče sluga gospodaru svojemu: hajde brže da se svratimo u taj grad Jevus, i tu da noćimo.
הֵם עִם יְבוּס וְהַיּוֹם רַד מְאֹד וַיֹּאמֶר הַנַּעַר אֶל אֲדֹנָיו לְכָה נָּא וְנָסוּרָה אֶל עִֽיר הַיְבוּסִי הַזֹּאת וְנָלִין בָּֽהּ
hem 'im- ye.Vus ve./hai./Yom rad me.'Od va/i.Yo.mer ha./Na.'ar 'el- 'a.do.Na/v le.kha/h- na' ve./na.Su.rah 'el- 'ir- ha/y.vu.Si ha./Zot ve./na.Lin Ba/h
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Oni uz Jebus i dan pao jako i reče sluga k gospodaru svome hajde molim i svratimo k gradu jebusejskom ovom i prenoćimo u njemu."
1. dan pao jako Izvornik: וְהַיּוֹם רַד מְאֹד [vehayom rad me'od] Gramatika: Glagol 'rad' (od korijena yarad, sići) nalazi se u Qal perfektu, 3. lice jednine muškog roda. Označava dovršenu radnju spuštanja, uz prilog 'me'od' koji pojačava intenzitet stanja. Značenje: Izraz slikovito opisuje kasno poslijepodne, trenutak kada sunce ubrzano zalazi. U drevnom svijetu opadanje dana značilo je prestanak mogućnosti za sigurno putovanje i hitnu potrebu za pronalaženjem utočišta pred opasnostima noći.
2. sluga Izvornik: הַנַּעַר [hana'ar] Gramatika: Imenica muškog roda s određenim članom. Osnovno značenje je 'mladić' ili 'dječak', ali u društvenom kontekstu često poprima funkciju opisivanja ovisnog radnika. Značenje: U biblijskom narativu 'na'ar' obično označava osobnog pomoćnika koji prati svog gospodara na putovanjima i zadužen je za praktične aspekte puta. Ovdje je upravo on glas razuma i praktičnosti koji upozorava na opasnost.
3. gospodaru svome Izvornik: אֲדֹנָיו ['adonayv] Gramatika: Imenica 'adon' (gospodar) nalazi se u obliku množine ('adonim') s prigojenim sufiksom za 3. lice jednine muškog roda. Značenje: Ovo je takozvana 'množina veličanstva' (pluralis majestatis) koja izražava poštovanje, autoritet i vlasništvo. Jasno postavlja hijerarhiju i društvenu razliku između putujućeg Levita i njegovog sluge koji mu je podređen.
4. i svratimo Izvornik: וְנָסוּרָה [venasura] Gramatika: Glagol od korijena 'sur' (skrenuti, odstupiti) u Qal kohortativu, 1. lice množine s veznikom waw. Kohortativ izražava poticaj, volju, namjeru ili prijedlog. Značenje: Sluga predlaže svjesno skretanje s glavnog puta kako bi potražili zaštitu unutar gradskih zidina. Korištenje kohortativa naglašava hitnost apela uslijed spuštanja noći.
5. i prenoćimo Izvornik: וְנָלִין [venaliyn] Gramatika: Glagol od korijena 'lun' (zadržati se, prenoćiti) u Qal imperfektu/kohortativu, 1. lice množine s veznikom waw. Značenje: Izražava osnovnu ljudsku potrebu za noćištem i drevnu instituciju gostoprimstva. Upravo će tema (ne)pružanja sigurnog prenoćišta biti pokretač tragičnih i zastrašujućih događaja koji slijede u narativu Knjige o Sucima. Imena:
- Jebus [יְבוּס / yevus] (grad) Znači: Zgaženo mjesto / Gumnište Tvorba: Ime se izvodi od hebrejskog korijena 'bus' (בּוּס) koji znači 'gaziti', 'zgaziti' ili 'tlačiti', što se često odnosi na gaženje žita. Smatra se da ime ukazuje na mjesto koje je služilo kao gumno. Promjena imena: Ovo je predizraelski i drevni kanaanski naziv za grad koji će kasnije kralj David osvojiti te će postati Jeruzalem, Grad Davidov.
- jebusejski [הַיְבוּסִי / hayvusiy] (narod) Znači: Stanovnik Jebusa Tvorba: Izvodi se izravno iz imena grada Jebusa uz dodatak slova jod (י) na kraju, što je standardni način tvorbe gentilika (imena stanovnika ili plemena) u hebrejskom.
Ovaj stih (Suci 19,11) predstavlja ključnu i dramatičnu prekretnicu u priči o Levitu i njegovoj inoči. Realistično prikazuje tjeskobu putovanja u drevnom svijetu, gdje je zalazak sunca značio prestanak sigurnosti i izloženost razbojnicima. Kroz glas praktičnog sluge, tekst naglašava hitnu potrebu za pronalaženjem utočišta unutar zidinama opasanog grada.
Stih izvanredno postavlja pozornicu za tamnu ironiju koja slijedi u poglavlju. Sluga predlaže odlazak u 'tuđinski', kanaanski grad Jebus (budući Jeruzalem), no Levit će to odbiti preferirajući otići među 'svoje' – u izraelski grad Gibeu. Upravo će u tom izraelskom gradu gosti doživjeti zlostavljanje i smrt, čime pisac snažno poručuje da je Izrael pao u dublje moralno dno od stranih naroda koji su ih okruživali.