Petoga dana urani ujutro da pođe, a otac djevojke reče: "Okrijepi, molim te, svoje srce i zadržite se dok dan ne nagne." I jedoše obojica.
Petoga dana urani ujutro da pođe, a otac djevojke reče: "Okrijepi, molim te, svoje srce i zadržite se dok dan ne nagne." I jedoše obojica.
A čovjek ustade da pođe, on, njegova suložnica i njegov sluga, ali mu njegov tast, djevojčin otac, reče: "Evo, dan se nagnuo k večeri, prenoćite, molim. Smiraj je dana, prenoći ovdje i neka ti se srce proveseli, a sutra poranite na svoj put i pođi u svoj šator."
No čovjek ne htjede prenoćiti, nego ustade i pođe. Tako stiže nasuprot Jebusu, a to je Jeruzalem. Uza nj bijaše par osamarenih magaraca, i njegova inoča s njim.
Kad su bili kod Jebuza, a dan bijaše uvelike odmakao, sluga reče svome gospodaru: "Hajde, molim te, svratimo u ovaj jebusejski grad i prenoćimo u njemu."
A njegov mu gospodar reče: "Nećemo skrenuti u grad tuđinaca, koji nisu od sinova Izraelovih, nego ćemo proći do Gibee."
No čovjek ne htjede prenoćiti, nego ustade i pođe. Tako stiže nasuprot Jebusu, a to je Jeruzalem. Uza nj bijaše par osamarenih magaraca, i njegova inoča s njim.
Ali čovjek ne htje noćiti; nego usta i pođe; i dođe do Jevusa, a to je Jerusalim, i s njim dva magarca natovarena i inoča njegova.
וְלֹֽא אָבָה הָאִישׁ לָלוּן וַיָּקָם וַיֵּלֶךְ וַיָּבֹא עַד נֹכַח יְבוּס הִיא יְרוּשָׁלִָם וְעִמּוֹ צֶמֶד חֲמוֹרִים חֲבוּשִׁים וּפִילַגְשׁוֹ עִמּֽוֹ
ve./lo'- 'a.Vah ha./'Ish la./Lun va/i.Ya.kom va/i.Ye.lekh va/i.ya.Vo' 'ad- No.khach ye.Vus hi' ye.ru.sha.Lim ve./'i.M/o Tze.med cha.mo.Rim cha.vu.Shim u./fi.lag.Sh/o i.M/o
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"i ne htjede čovjek prenoćiti, i usta i ode i dođe do nasuprot Jebusa, to je Jeruzalem, i s njim par magaraca osamarenih i inoča njegova s njim."
1. i ne htjede Izvornik: וְלֹֽא אָבָה [velo' 'ava] Gramatika: Glagol od korijena אבה (Qal perfekt, 3. lice jednine muškog roda) s prethodnom negacijom לֹא. Značenje: Izražava jasan nedostatak volje, neslaganje ili odbijanje. Pokazuje Levitovu konačnu i čvrstu odluku da napokon prekine gostoprimstvo svog tasta i krene na put usprkos nepovoljnom kasnom satu.
2. prenoćiti Izvornik: לָלוּן [lalun] Gramatika: Glagolski korijen לון (Qal infinitiv konstruktni) s prijedlogom ל (le - za, da). Značenje: Odnosi se na provođenje noći ili traženje sigurnog prenoćišta. Tema gostoprimstva, noćenja i sigurnosti središnji je narativni motiv i pokretač radnje u ovom mračnom poglavlju Knjige o sucima.
3. i usta i ode i dođe Izvornik: וַיָּקָם וַיֵּלֶךְ וַיָּבֹא [vayakam vayelekh vayavo'] Gramatika: Niz od tri uzastopna glagola u Qal imperfektu s waw-konsekutivom (narativni oblik koji označava slijed prošlih radnji). Značenje: Ova dinamična struktura stvara dojam brze, neprekinute akcije. Pripovjedač time naglašava žurbu i naglost kojom je Levit napokon započeo svoje kobno putovanje.
4. nasuprot Izvornik: נֹכַח [nokhach] Gramatika: Prijedlog koji se koristi za označavanje prostornog odnosa pozicioniranosti ravno ispred ili licem u lice. Značenje: Precizno prostorno pozicionira putnike u neposrednu blizinu grada Jebusa. Ovo je točka na kojoj moraju donijeti sudbonosnu odluku hoće li ući u kanaanski grad jer pada noć, ili nastaviti putovanje.
5. par Izvornik: צֶמֶד [tsemed] Gramatika: Imenica u apsolutnom stanju, često se koristi kao mjera ili oznaka za spregnute životinje (poput volova u jarmu). Značenje: Doslovno označava jaram ili spregu dviju životinja. Ovdje ukazuje na pripremljenu jahaću i tovarnu spregu koja ukazuje na to da su krenuli potpuno opremljeni za dugo putovanje.
6. i inoča njegova Izvornik: וּפִילַגְשׁוֹ [ufiylagsho] Gramatika: Imenica "pilgesh" sa sufiksom 3. lica jednine muškog roda (njegova) i prefiksom veznikom w (i). Značenje: Označava ženu nižeg statusa, sekundarnu suprugu. Njena podređena pozicija i prisutnost u karavani ključni su za razvoj stravične drame o zlostavljanju i smrti koja će uslijediti. Imena:
- Jebus [יְבוּס / yevus] (grad) Znači: Mjesto gaženja ili Gumno Tvorba: Najvjerojatnije dolazi od semitskog korijena בוס (bus) koji znači 'gaziti' ili 'tlačiti'. Moguće je da aludira na gumno, mjesto gdje se gazilo i vršilo žito. Promjena imena: Ovo je drevno kanaansko ime za grad koji je Izraelcima kasnije postao poznat kao Jeruzalem. Sam tekst ga ovdje identificira s Jeruzalemom.
- Jeruzalem [יְרוּשָׁלִָם / yerushalaim] (grad) Znači: Temelj Šalima ili Grad mira Tvorba: Vjerojatno složenica zapadnosemitske riječi 'uru' (grad) ili 'yara' (utemeljiti) i imena kanaanskog božanstva večernje zvijezde 'Shalim'. Kasnije se to ime kroz narodnu etimologiju vezalo uz riječ 'shalom' (mir). Promjena imena: U ovom stihu izraz 'to je Jeruzalem' služi kao anakronističko objašnjenje namijenjeno kasnijim čitateljima kako bi prepoznali drevni grad Jebus.
Ovaj stih iz Knjige o sucima (Suci 19:10) predstavlja kritičnu točku preokreta u mučnoj i tragičnoj priči o Levitu i njegovoj inoči. Nakon višednevnog odugovlačenja i oklijevanja, brza izmjena narativnih glagola dočarava Levitovu iznenadnu i neopozivu odlučnost da krene na put usprkos opasnosti koju nosi nadolazeća noć. Geografska i povijesna identifikacija Jebusa kao Jeruzalema nije samo usmjerenje za čitatelja, već služi i kao pripremna kulisa za nadolazeće događaje.
Stigavši nadomak Jebusa, Levit će u idućim stihovima odbiti prenoćiti u tom 'stranom' kanaanskom gradu, tražeći lažnu sigurnost među svojim sunarodnjacima u 'izraelskoj' Gibei. Ta odluka, donesena na ovom samom mjestu ('nasuprot Jebusa'), pokazat će se fatalnom ironijom i dovesti do neviđenog zločina i građanskog rata u Izraelu. Stih majstorski gradi napetost prikazujući karavanu – čovjeka, inoču i njihove natovarene životinje – kako na kraju dana putuju ususret svojoj mračnoj sudbini.