nego, pri izlasku iz Egipta, Izrael je išao pustinjom do Crvenog mora i došao u Kadeš.
nego, pri izlasku iz Egipta, Izrael je išao pustinjom do Crvenog mora i došao u Kadeš.
Izrael posla glasnike kralju Edoma govoreći: 'Dopusti mi, molim te, da prođem kroz tvoju zemlju.' Ali kralj Edoma ne posluša. Posla i kralju Moaba, no on ne htjede, te Izrael ostade u Kadešu.
Zatim je išao pustinjom, zaobišao zemlju Edom i zemlju Moab te došao na istok zemlje Moab. Utaboriše se s one strane Arnona i ne uđoše u granice Moaba, jer je Arnon granica Moaba.
Izrael posla glasnike Sihonu, kralju Amorejaca, kralju Hešbona, i Izrael mu reče: 'Dopusti nam da prođemo kroz tvoju zemlju do mojega mjesta.'
Ali Sihon ne povjerova Izraelu da prođe kroz njegovo područje, te Sihon okupi sav svoj narod; utaboriše se u Jahasu i zaratova s Izraelom.
Zatim je išao pustinjom, zaobišao zemlju Edom i zemlju Moab te došao na istok zemlje Moab. Utaboriše se s one strane Arnona i ne uđoše u granice Moaba, jer je Arnon granica Moaba.
Potom idući preko pustinje obide zemlju Edomsku i zemlju Moavsku, i došavši s Istoka zemlji Moavskoj stade u oko s onu stranu Arnona; ali ne prijeđoše preko međe Moavske, jer Arnon bješe međa Moavska.
וַיֵּלֶךְ בַּמִּדְבָּר וַיָּסָב אֶת אֶרֶץ אֱדוֹם וְאֶת אֶרֶץ מוֹאָב וַיָּבֹא מִמִּזְרַח שֶׁמֶשׁ לְאֶרֶץ מוֹאָב וַֽיַּחֲנוּן בְּעֵבֶר אַרְנוֹן וְלֹא בָאוּ בִּגְבוּל מוֹאָב כִּי אַרְנוֹן גְּבוּל מוֹאָֽב
va/i.Ye.lekh ba./mid.Bar va/i.Ya.sov 'et- 'E.retz 'e.dOm ve./'Et 'E.retz mo.'Av va/i.ya.Vo' mi./miz.rach- she.mesh le./'E.retz mo.'Av va/i.ya.cha.Nu/n be./'E.ver 'ar.Non ve./lo'- va.'u bi/g.Vul mo.'Av ki 'ar.Non ge.Vul mo.'Av
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I išao je u pustinji i zaobišao zemlju Edom i zemlju Moab i došao od izlaska sunca k zemlji Moab i utaboriše se s one strane Arnona i ne uđoše u granicu Moaba jer Arnon granica Moaba."
1. I išao je Izvornik: וַיֵּלֶךְ [vayelekh] Gramatika: Glagol u qal stemu, imperfekt s vav-konsekutivom koji izražava prošlo svršeno vrijeme, 3. lice jednine. Izrael je ovdje gramatički tretiran kao singularan subjekt. Značenje: Jednina subjekta naglašava jedinstvo nacije tijekom putovanja i u njihovim vanjskopolitičkim potezima. Pokazuje poslušnost čitavog naroda Božjem vodstvu kroz pustinju.
2. i zaobišao je Izvornik: וַיָּסָב [vayasav] Gramatika: Glagol u qal stemu, imperfekt s vav-konsekutivom, 3. lice jednine od korijena סָבַב (savav). Označava kružno kretanje, obilaženje ili okretanje smjera. Značenje: Ukazuje na namjerno i promišljeno izbjegavanje oružanog sukoba sa srodnim narodima. Teološki, to pokazuje striktnu poslušnost Božjoj zabrani prisvajanja edomskog i moapskog teritorija.
3. od izlaska sunca Izvornik: מִמִּזְרַח שֶׁמֶשׁ [mimizrach shemesh] Gramatika: Složena fraza s prijedlogom 'min' (od), imenicom u konstruktnom stanju za 'mjesto izlaska', te imenicom za sunce. Riječ je o standardnom biblijskom idiomu za istok. Značenje: Pruža preciznu geografsku orijentaciju i pokazuje miroljubivu namjeru Izraelaca. Prilaženjem s istočne, nenastanjene pustinjske strane jasno daju do znanja da ne planiraju invaziju.
4. i utaboriše se Izvornik: וַֽיַּחֲנוּן [vayachanun] Gramatika: Glagol u qal stemu, imperfekt s vav-konsekutivom, 3. lice množine s arhaičnim paragogičnim nunom (završetkom). Predstavlja naglu promjenu iz jednine u množinu unutar istog stiha. Značenje: Množina naglašava da se logor sastoji od velikog mnoštva obitelji i pojedinaca koji se raspršuju pri smještaju. Ovaj detalj slikovito prikazuje smirivanje naroda nakon iscrpljujućeg obilaženja tuđih teritorija.
5. u granicu Izvornik: בִּגְבוּל [bigvul] Gramatika: Prijedlog 'be' (u) prefiksiran je na imenicu 'gevul' (granica, teritorij, omeđen prostor) u vezanom stanju uz Moab. Značenje: Fokusira se na važnost poštivanja božanski dodijeljenih nacionalnih međa. Izraelovo poštivanje tuđeg suvereniteta ovdje služi kao moralno-pravni temelj koji kasnije opravdava njihovo zadržavanje pravedno osvojenih područja. Imena:
- Edom [אֱדוֹם / 'edom] (narod) Znači: Crven(i) Tvorba: Ime potječe od hebrejskog korijena אָדֹם ('adom) koji znači 'biti crven', 'crvenilo'. Vjerojatno se odnosi na izrazito crvenu boju pješčenjaka karakterističnog za reljef tog područja. Tekst objašnjava: Biblijski tekst objašnjava ime povezujući ga s Ezavom, praocem Edomaca, koji je nazvan Edom zbog crvenog variva od leće za koje je prodao svoje prvorodstvo (Postanak 25:30). Promjena imena: Ezav je nazvan Edom zbog događaja s varivom, stoga Edom postaje i eponimno ime naroda.
- Moab [מוֹאָב / mo'av] (narod) Znači: Od oca / Očevo sjeme Tvorba: Tradicionalno se smatra kovanicom sastavljenom od elemenata 'mo' (iz, od) i 'ab' (otac). Neki znanstvenici smatraju da je jezični korijen nepoznat, no morfološki najviše sliči spomenutoj složenici. Tekst objašnjava: Postanak 19:37 izričito navodi da je Moab praotac Moabaca sin Lotove starije kćeri kojeg je začela incestom sa svojim ocem, čime ime doslovno objašnjava njegovo porijeklo.
- Arnon [אַרְנוֹן / 'arnon] (rijeka) Znači: Bučan / Koji huči Tvorba: Ime je izvedeno iz hebrejskog korijena רָנַן (ranan) koji znači dati radostan poklič, pjevati, ili u kontekstu prirode – glasno odjekivati i bučati. Odnosi se na zvuk snažne vodene struje u klancu.
Ovaj stih iz Knjige o Sucima (Jiftahov diplomatski govor Amoncima) predstavlja sažetak dugog i mukotrpnog putovanja Izraela prema Obećanoj zemlji s posebnim naglaskom na njihovu miroljubivost. Umjesto da silom i agresijom prolaze kroz područja rodbinskih naroda (Edoma i Moaba), Izraelci su svjesno odabrali teži put kroz surovu pustinju s istočne strane. Korištenjem gramatičke strukture koja počinje jedninom (prikazujući jedinstvenu nacionalnu volju) pa prelazi u množinu (prikazujući stvarno mnoštvo koje pronalazi mjesto za odmor), tekst ističe disciplinu naroda.
Teološka i pravna poruka u pozadini stiha izuzetno je snažna: Izrael dokazuje da je poštovao božanski uspostavljene granice drugih naroda (poput rijeke Arnon). Njihovo zaustavljanje pred granicom Moaba služi kao ključan dokaz da kasnije osvajanje područja s druge strane Arnona nije bilo rezultat ekspanzionističke pohlepe, već posljedica pravednog rata protiv neprijatelja koji su prvi napali Izrael. Stih time brani pravo Izraela na naseljeni teritorij temeljeno na njihovoj pravednosti i poštovanju geopolitičkog poretka.