2. Samuelova 8,7 — Druga knjiga o Samuelu

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

"I uze David štitove zlata koji bijahu na slugama Hadadezerovim i donese ih u Jeruzalem."

1. i uze Izvornik: וַיִּקַּח [vayikach] Gramatika: Glagol u Qal binyanu, imperfekt s vav-konsekutivom (tzv. vajiktol), 3. lice jednine muškog roda. Upotreba vav-konsekutiva ukazuje na logičan i vremenski nastavak narativnog niza u prošlosti. Značenje: Izražava Davidovu aktivnu ulogu u oduzimanju moći neprijatelju. Oduzimanje oružja i luksuzne opreme označava potpunu pobjedu i vojnu dominaciju.

2. štitove Izvornik: שִׁלְטֵי [shiltey] Gramatika: Imenica u množini, u konstruktnom stanju (status constructus) vezana uz sljedeću riječ koja određuje materijal (zlata). Značenje: Predstavlja vrhunsku vojnu opremu, luksuz i moć neprijateljske vojske. Postoji znanstvena rasprava znači li riječ štitove, tobolce za strelice ili opću vojnu opremu, no tradicionalno se prevodi kao obrambeno oružje.

3. zlata Izvornik: הַזָּהָב [hazahav] Gramatika: Imenica u jednini s određenim članom (ha-). U hebrejskom jeziku zadnja riječ u konstruktnom lancu često preuzima određeni član kako bi cijelu sintagmu učinila određenom. Značenje: Zlato naglašava ogromno bogatstvo aramejskog kraljevstva. Zapljena ovako skupocjenog materijala ima teološku svrhu, jer je to blago predodređeno za budući Božji Hram.

4. i donese ih Izvornik: וַיְבִיאֵם [vayviy'em] Gramatika: Glagol iz korijena בּוֹא (bo') u Hifil binyanu (kauzativni oblik 'učiniti da dođe' odnosno 'donijeti'), imperfekt s vav-konsekutivom. Sadrži pronominalni sufiks 3. lica množine (-em, 'njih' ili 'ih'). Značenje: Opisuje prijenos ratnog plijena iz ruku pogana u središte Božjeg naroda. Ovaj čin pokazuje Davidovu posvećenost da plodove svojih pobjeda prinese Jahvi u Jeruzalemu. Imena:

- David [דָּוִד / david] (osoba) Znači: Ljubljeni, miljenik Tvorba: Pretpostavlja se da potječe od zapadnosemitskog korijena 'dwd' koji označava ljubav, privrženost ili strast.

- Hadadezer [הֲדַדְעָזֶר / hadad'azer] (osoba) Znači: Hadad je pomoć, Hadad pomaže Tvorba: Teoforsko ime sastavljeno od imena kanaansko-aramejskog božanstva oluje (Hadad) i semitskog korijena 'azar (pomoć).

- Jeruzalem [יְרוּשָׁלִָֽם / yerushalaim] (grad) Znači: Temelj Šalema, grad mira Tvorba: Sastavljeno od zapadnosemitskog 'yarah' (položiti temelj) ili sumersko-akadskog 'uru' (grad) i imena drevnog božanstva sumraka (Šalem). Ime božanstva se kasnije asimiliralo s hebrejskim korijenom za mir (šalom).

Ovaj stih (koji se nalazi u 2. Samuelovoj 8:7 i paralelnom tekstu 1. Ljetopisa 18:7) sažima jedan od ključnih trenutaka Davidovih vojnih trijumfa i širenja izraelskog kraljevstva na sjever. Oduzimanje elitne vojne opreme, zlatnih štitova, aramejskom kralju Hadadezeru nije samo fizički trijumf na bojnom polju, već predstavlja snažan simbolički prijenos moći. Ono što je do tada predstavljalo ponos, snagu i luksuz neprijateljske vojske, sada je poraženo i podređeno izraelskom vladaru.

Donošenje tog golemog bogatstva u Jeruzalem ima dalekosežnu teološku i povijesnu svrhu. Ratni plijen se ne koristi za osobno bogaćenje, već biva posvećen Bogu. Sam biblijski tekst kasnije svjedoči kako će ti isti zlatni predmeti i materijali poslužiti Davidovom sinu Salomonu za opremanje i ukrašavanje prvog jeruzalemskog Hrama. Time Jeruzalem raste ne samo kao politička prijestolnica ujedinjenih plemena, već se dodatno utvrđuje kao središnje duhovno svetište u kojem se očituje Božja suverenost i zaštita nad Izraelom.