David skupi sav narod, pođe na Rabu, napade je i zauze je.
David skupi sav narod, pođe na Rabu, napade je i zauze je.
I uze krunu s Malkomove glave, a težina joj bijaše talenat zlata s dragocjenim kamenom, i bi stavljena na Davidovu glavu. A iz grada iznese veoma mnogo plijena.
A narod koji bijaše u njemu izvede i postavi ga uz pilu, željezne pijuke i željezne sjekire te ga odvede u ciglanu. Tako učini svim gradovima Amonovih sinova. Potom se David i sav narod vratiše u Jeruzalem.
A narod koji bijaše u njemu izvede i postavi ga uz pilu, željezne pijuke i željezne sjekire te ga odvede u ciglanu. Tako učini svim gradovima Amonovih sinova. Potom se David i sav narod vratiše u Jeruzalem.
A narod koji bijaše u njemu izvede i metnu ih pod pile i pod brane gvozdene i pod sjekire gvozdene, i sagna ih u peći gdje se opeke peku. I tako učini svijem gradovima sinova Amonovijeh. Potom se vrati David sa svijem narodom u Jerusalim.
וְאֶת הָעָם אֲשֶׁר בָּהּ הוֹצִיא וַיָּשֶׂם בַּמְּגֵרָה וּבַחֲרִצֵי הַבַּרְזֶל וּֽבְמַגְזְרֹת הַבַּרְזֶל וְהֶעֱבִיר אוֹתָם בַּמַּלְבֵּן וְכֵן יַעֲשֶׂה לְכֹל עָרֵי בְנֵֽי עַמּוֹן וַיָּשָׁב דָּוִד וְכָל הָעָם יְרוּשָׁלִָֽם
ve./'Et ha./'Am 'a.Sher- ba/h ho.Tzi' va/i.Ya.sem Ba./me.ge.rah u./va./cha.ri.Tzei ha./bar.Zel u./ve./mag.ze.Rot ha./bar.Zel ve./he.'e.Vir 'o.Ta/m ba./mal.ken ve./Khen ya.'a.Seh le./Khol 'a.Rei ve.nei- a.Mon va/i.Ya.shov da.Vid ve./khol ha./'Am ye.ru.sha.Lim
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I narod koji u njoj izvede i stavi uz pilu i uz drljače željeza i uz sjekire željeza i provede njih u ciglanu, i tako učini svim gradovima sinova Amona, i vrati se David i sav narod u Jeruzalem."
1. i stavi Izvornik: וַיָּשֶׂם [vayasem] Gramatika: Vav-konsekutivni imperfekt Qal trećeg lica jednine od korijena 'sim' (staviti, postaviti). Upotreba vav-konsekutiva označava nastavak i sljedivost naracije u prošlosti. Značenje: Glagol može značiti izlaganje nekoga mučenju (stavio ih je pod pilu) ili raspoređivanje na prisilni rad (postavio ih je na pilu). Zbog glagola 'izvesti' koji mu prethodi, suvremeni egzegeti ga uglavnom tumače kao regrutiranje za radnu službu.
2. uz pilu Izvornik: בַּמְּגֵרָה [bamegera] Gramatika: Prijedlog 'b' (u, pri, sa) u kojem je asimiliran određeni član, s imenicom 'megera' (pila). Određeni član ovdje ukazuje na poznata, specifična oruđa za rad. Značenje: Označava teški alat za obradu drva i kamena. Ovisno o tumačenju glagola 'sim', ovo se shvaćalo ili kao smrtonosno oružje za pogubljenja ili, što je danas prihvaćenije, kao sredstvo za teški prisilni rad.
3. i uz drljače željeza Izvornik: וּבַחֲרִצֵי הַבַּרְזֶל [uvacharitsey habarzel] Gramatika: Veznik 'u' (i) s prijedlogom 'b', spojen s množinom konstruktnog stanja imenice 'charits' (drljača, oštro oruđe) i imenicom 'barzel' (željezo) koja nosi određeni član. Značenje: Željezne drljače ili pijuci korišteni su u rudarstvu i poljoprivredi. Spominjanje raznih željeznih alata oslikava iscrpljujuću raznolikost radnih zadataka nametnutih poraženom amonskom stanovništvu.
4. u ciglanu Izvornik: בַּמַּלְבֵּן [bamalben] Gramatika: Sastoji se od prijedloga 'b' s određenim članom te imenice 'malben' (ciglana, peć za opeke). Imenica potječe od korijena l-b-n koji označava bijelu boju i povezuje se sa sušenjem gline. Značenje: Izrada opeka bila je zloglasan i mukotrpan oblik robovskog rada na Bliskom istoku (poznat i iz egipatskog sužanjstva). Prisilni rad u ciglani dodatno potvrđuje da nije riječ o pogubljenju, već o porobljavanju.
5. i tako učini Izvornik: וְכֵן יַעֲשֶׂה [vekhen ya'ase] Gramatika: Veznik 've' (i), prilog 'khen' (tako) te imperfekt Qal trećeg lica jednine 'ya'ase' od korijena 'asah' (činiti). Imperfekt ovdje naglašava iterativnu, odnosno ponavljajuću radnju u prošlosti. Značenje: Izraz pokazuje da Davidovo postupanje nije bilo privremeni ispad osvete u glavnom gradu Rabi, već jasno strukturirana imperijalna politika eksploatacije poraženih ljudi kroz sve gradove Amonaca. Imena:
- Amon [עַמּוֹן / 'amon] (narod) Znači: Sunarodnjak, iz mog naroda Tvorba: Ime je izvedeno iz semitskog korijena 'am, što znači narod, uz dodatak sufiksa -on koji je afektivan ili deminutivan. Tekst objašnjava: U Postanku 19:38 porijeklo naroda se objašnjava preko imena Ben-Ami, sina kojeg je Lotu rodila njegova mlađa kći, a ime doslovno znači 'sin moga naroda'.
- David [דָּוִד / david] (osoba) Znači: Ljubljeni, voljeni Tvorba: Ime dolazi od zapadnosemitskog korijena dod (d-v-d), koji označava ljubav, veliku naklonost, a katkad i bliskog rođaka, poput strica.
- Jeruzalem [יְרוּשָׁלִָֽם / yerushalaim] (grad) Znači: Osnutak Šalemov, ili Grad mira Tvorba: Složenica kojoj prvi dio potječe od korijena yara (osnovati, položiti temelj), dok je drugi dio ime zapadnosemitskog božanstva večernje zvijezde Šalema, ili dolazi od korijena za mir (šalom). Tekst objašnjava: Biblijska teologija i predaja uobičajeno ga oslanjaju na riječ 'šalom' (mir), pa se posljedično naziva Gradom mira. Promjena imena: Prije Davidova osvajanja grad se zvao Jebus po plemenu Jebusejaca; nakon što ga je David osvojio dobio je i paralelni naziv Davidov grad (Ir David).
Ovaj stih predmet je stoljetnih rasprava zbog dvoznačnosti u prijevodu drevne hebrejske sintakse koja opisuje Davidov postupak s pobijeđenim Amoncima. Stariji, tradicionalni prijevodi i tumačenja (uključujući slavnu King James verziju) tekst su čitali kao opis ekstremne surovosti, sugerirajući da je David ratne zarobljenike pogubljivao režući ih pilama, željeznim pijucima i sjekirama te bacajući ih u peći. Takvo tumačenje isticalo je beskompromisnu brutalnost i osvetu nad narodom koji je prethodno osramotio Davidove poslanike.
Međutim, moderna lingvistička i arheološka saznanja odbacuju takvo razumijevanje u korist logičnijeg čitanja koje govori o porobljavanju. Konstrukcija 'staviti uz' oruđe za rad te konkretan spomen ciglane ukazuju na to da je David stanovništvo podvrgnuo teškom, prisilnom radu. Pretvaranje poraženih naroda u robovsku radnu snagu za velike državne projekte bilo je uobičajeno u carstvima na drevnom Bliskom istoku, čime stih ne svjedoči o genocidu, već o pragmatičnoj, surovoj imperijalnoj eksploataciji.