Ivan 7,25 — Evanđelje po Ivanu

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

"Govorahu dakle neki od onih Jeruzalemaca: Ne ovaj je kojega traže ubiti?"

1. Govorahu dakle Izvornik: ἔλεγον οὖν [elegon oun] Gramatika: Glagol je u imperfektu aktiva, treće lice množine, što označava trajnu ili ponavljanu radnju u prošlosti, poput žamora i međusobnog propitkivanja. Veznik οὖν je zaključna čestica koja povezuje ovu reakciju s Isusovim prethodnim javnim nastupom. Značenje: Imperfekt dočarava žamor među okupljenima dok postupno prepoznaju tko to pred njima uči u Hramu. Njihove se riječi šire kroz mnoštvo kao zbunjeno komentiranje situacije.

2. od onih Jeruzalemaca Izvornik: ἐκ τῶν Ἱεροσολυμιτῶν [ek tōn Hi'erosolumitōn] Gramatika: Prijedlog ἐκ s genitivom množine i određenim članom tvori partitivni izričaj koji izdvaja pojedince iz određene, dobro poznate skupine. Značenje: Za razliku od hodočasnika iz provincije (usp. 7,20), stanovnici samog Jeruzalema dobro su upućeni u namjere svojih vjerskih poglavara i znaju za urotu protiv Isusa. U novozavjetnom grčkom ovaj izraz za žitelje grada pojavljuje se samo kod Marka i ovdje kod Ivana.

3. Ne ovaj je Izvornik: οὐχ οὗτός ἐστιν [ouch houtos estin] Gramatika: Upitna čestica οὐχ na početku rečenice uvodi retoričko pitanje koje u grčkom jeziku uvijek očekuje potvrdan odgovor ('Nije li...?'). Pokazna zamjenica u nominativu jednine muškog roda izravno upire prstom u govornika. Značenje: Jeruzalemci ne sumnjaju u Isusov identitet, nego izražavaju čuđenje što čovjek s tjeralice slobodno stoji pred svima.

4. traže ubiti Izvornik: ζητοῦσιν ἀποκτεῖναι [zētousin apokteinai] Gramatika: Glavni glagol je u prezentu aktiva (treće lice množine) i označava trajno nastojanje, dok dopunski infinitiv u aoristu označava sam čin ubojstva kao konačni, jednokratni cilj. Značenje: Prezent pokazuje da namjera poglavara nije trenutni hir, nego sustavan i aktualan plan uklanjanja Isusa, o kojemu građani Jeruzalema već otvoreno govore. Imena: - Jeruzalem [Ἱεροσολυμίτης (od Ἱεροσόλυμα, heb. יְרוּשָׁלַיִם Yərūšālayim) / Hi'erosolumitēs] (grad) Znači: Utemeljenje mira / Grad mira Tvorba: Izvorno semitsko ime tvoreno je od korijena 'jara' (utemeljiti, postaviti temelj) i 'šalem' (mir, cjelovitost, ili ime kanaanskog božanstva Šalema). Grčki oblik Ἱεροσόλυμα nastao je pučkom etimologijom koja je prvi dio imena povezala s grčkom riječju ἱερός (hieros - svet), a sufiks -ίτης označava stanovnika tog grada.

Ovaj redak iz Evanđelja po Ivanu (Iv 7,25) donosi duboki uvid u napetu atmosferu koja je vladala u Jeruzalemu za vrijeme Blagdana sjenica. Jeruzalemci, dobro upućeni u smrtonosne namjere vjerskih vođa, izražavaju šokiranje i nevjericu kada vide Isusa kako javno i nesmetano naučava usprkos opasnosti. Rečenica je ispunjena snažnim kontrastima između zlokobnih, trajnih zavjera vrhuške ('traže ubiti') i Isusovog neustrašivog ('ovaj jest' koji javno govori) pojavljivanja pred masama.

Teološki gledano, stih savršeno utjelovljuje Isusov suverenitet nad vlastitim životom i smrtnom opasnošću. Iako su mu neprijatelji bili moćni i uporni, oni mu nisu mogli nauditi dok ne kucne Očevo vrijeme. Ova scena ističe jalovost ljudskih spletki pred Božjim naumom; religijske vođe Ga očajnički traže da ga ubiju, dok On istovremeno potpuno slobodno stoji i poučava, demonstrirajući punu božansku kontrolu nad situacijom.