Nitko ipak otvoreno ne govoraše o Njemu zbog straha od Židova.
Kolačići nam pomažu kako bismo isporučili svoje usluge. Koristeći naše usluge, slažete se s našim korištenjem kolačića.
Nitko ipak otvoreno ne govoraše o Njemu zbog straha od Židova.
A kada već bijaše sredina blagdana, uziđe Isus u Hram i poučavaše.
Čuđahu se dakle Židovi govoreći: "Kako Ovaj Pisma zna, a da nije učio?"
Odgovori im dakle Isus i reče: "Moj nauk nije Moj, nego Onoga koji Me posla;
ako tko hoće Volju Njegovu činiti, spoznat će o nauku je li od Boga ili Ja sam od Sebe govorim.
Čuđahu se dakle Židovi govoreći: "Kako Ovaj Pisma zna, a da nije učio?"
I divljahu se Jevreji govoreći: kako ovaj zna knjige a nije se učio?
καὶ ἐθαύμαζον οὖν οἱ Ἰουδαῖοι λέγοντες· πῶς οὗτος γράμματα οἶδεν μὴ μεμαθηκώς;¶
kai ethaumazon oun hoi Ioudaioi legontes pōs houtos grammata oiden mē memathēkōs
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Čuđahu se dakle ti Židovi govoreći: kako ovaj pisma zna ne naučivši?"
1. Čuđahu se dakle Izvornik: ἐθαύμαζον οὖν [ethaumazon oun] Gramatika: Glagol u imperfektu aktiva, 3. lice množine, praćen zaključnim veznikom. Imperfekt opisuje trajno stanje zbunjenosti i čuđenja koje je pratilo Isusovo izlaganje. Značenje: Čuđenje židovskih vlasti ovdje nije divljenje koje vodi vjeri, nego nemir i zbunjenost pred autoritetom koji ne mogu uklopiti u svoje institucionalne okvire.
2. ovaj Izvornik: οὗτος [houtos] Gramatika: Pokazna zamjenica u nominativu jednine muškog roda. Upotrijebljena samostalno bez imena, često nosi prizvuk distance, podcjenjivanja ili prezira. Značenje: Protivnici izbjegavaju izgovoriti Isusovo ime, svodeći ga na 'ovoga čovjeka' bez formalnog ugleda i rabinske titule.
3. pisma zna Izvornik: γράμματα οἶδεν [grammata oiden] Gramatika: Imenica u akuzativu množine srednjeg roda (doslovno: 'slova', 'spise') bez člana, uz glagol koji je po obliku perfekt, ali ima značenje prezenta ('zna', 'poznaje u dubinu'). Značenje: Ne misli se na osnovnu pismenost (čitanje i pisanje), nego na visoku učenost, poznavanje Svetih pisama i sposobnost njihova tumačenja na razini pismoznanaca.
4. ne naučivši Izvornik: μὴ μεμαθηκώς [mē memathēkōs] Gramatika: Particip perfekta aktiva u nominativu jednine muškog roda s niječnom česticom koja uz participe izražava uvjet ili uzrok ('iako nije učio', 'budući da nije prošao školovanje'). Perfekt označava da u prošlosti nije prošao proces učenja čiji bi rezultat sada posjedovao. Značenje: U rabinskoj tradiciji učitelj je svoj autoritet temeljio na tome kod kojeg je priznatog rabina bio učenik i čiju je predaju prenosio. Isus nije pohađao nijednu rabinsku školu, što njegovo suvereno poznavanje Pisma čini neobjašnjivim za njegove slušatelje. Imena: - Židovi [Ἰουδαῖοι (heb. יְהוּדִי Yehudi) / Ioudaioi] (narod) Znači: Pripadnici Judina plemena; oni koji slave (Boga) Tvorba: Potječe od imena patrijarha Jude (heb. Yehudah), što dolazi od glagolskog korijena 'jadah' koji znači slaviti, hvaliti ili zahvaljivati.
Ovaj stih (Iv 7,15) ključan je za razumijevanje izvora Isusovog autoriteta. Iako vjerski vođe prepoznaju briljantnost Njegovog tumačenja Svetog pisma, oni ostaju zarobljeni u svojim ljudskim kategorijama koje zahtijevaju formalno rabinsko obrazovanje. Njihovo pitanje 'kako ovaj pisma zna ne naučivši?' nenamjerno služi kao moćno svjedočanstvo Isusovog božanstva i natprirodnog porijekla Njegovog nauka. Kroz ovo čuđenje, evanđelist potiče čitatelje na zaključak da Isusovo znanje ne proizlazi iz ljudske tradicije prepričavane s koljena na koljeno, nego iz Njegovog izravnog sjedinjenja s Bogom Ocem. Njegov autoritet je nebeskog porijekla, čime se naglašava da prava božanska mudrost nadilazi i posramljuje sve ljudske institucije i formalna mjerila.