Kaže im Isus: "Donesite od ribica koje sada uloviste."
Kaže im Isus: "Donesite od ribica koje sada uloviste."
Uziđe dakle Šimun Petar i izvuče na kopno mrežu punu velikih riba, sto pedeset i tri; i premda ih bijaše toliko, ne razdrije se mreža.
Kaže im Isus: "Hajdete, doručkujte!" A nitko se od učenika ne usuđivaše ispitivati Ga: "Tko si Ti?", znajući da je Gospodin.
Dolazi Isus i uzima kruh te im daje, i ribicu jednako.
Ovo se već treći put očitova Isus učenicima, pošto bi podignut od mrtvih.
Kaže im Isus: "Hajdete, doručkujte!" A nitko se od učenika ne usuđivaše ispitivati Ga: "Tko si Ti?", znajući da je Gospodin.
Isus im reče: hodite objedujte. A nijedan od učenika ne smedijaše da ga pita: ko si ti? videći da je Gospod.
Λέγει αὐτοῖς ὁ Ἰησοῦς· δεῦτε ἀριστήσατε. οὐδεὶς δὲ ἐτόλμα τῶν μαθητῶν ἐξετάσαι αὐτόν· σὺ τίς εἶ; εἰδότες ὅτι ὁ κύριός ἐστιν.¶
Legei autois ho Iēsous deute aristēsate oudeis de etolma tōn mathētōn exetasai auton su tis ei eidotes hoti ho kurios estin
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Govori njima taj Isus: Hajdete doručkujte. Nitko pak usuđivaše se od tih učenika ispitati njega: Ti tko jesi? znajući da taj Gospodin jest."
1. Hajdete doručkujte Izvornik: δεῦτε ἀριστήσατε [deute aristēsate] Gramatika: Poticajni uzvik (s vrijednošću imperativa 2. lica množine 'dođite!') praćen glagolom u aoristu aktivnom, imperativ, 2. lice množine. Označava srdačan poziv na neposredno blagovanje. Značenje: Glagol aristaō izvorno znači uzeti jutarnji obrok, doručak (nakon cjelonoćnog ribolova), ali i prvi glavni dnevni obrok. Uskrsli Gospodin poziva umorne učenike u intimno zajedništvo stola.
2. usuđivaše se Izvornik: ἐτόλμα [etolma] Gramatika: Glagol u imperfektu aktivnom, indikativ, 3. lice jednine. Imperfekt opisuje trajno unutarnje stanje ustezanja i svetog strahopoštovanja koje je vladalo među učenicima tijekom cijelog prizora. Značenje: Odražava otajstvenu prirodu uskrslog Krista: Njegovo je proslavljeno tijelo istodobno stvarno i prepoznatljivo, ali i preobraženo božanskim veličanstvom pred kojim svaka znatiželja zamire.
3. ispitati Izvornik: ἐξετάσαι [exetasai] Gramatika: Infinitiv aorista aktivnog koji dopunjuje glagol 'usuđivaše se'. Izražava pomno istraživanje, propitivanje ili provjeravanje. Značenje: Za razliku od običnog pitanja, ovaj glagol znači podvrgnuti nekoga ispitivanju radi utvrđivanja istine. Učenici osjećaju da bi svako traženje dokaza bilo neprimjereno pred Gospodinom koji im se sam očituje.
4. Ti tko jesi? Izvornik: σὺ τίς εἶ; [su tis ei] Gramatika: Osobna zamjenica 2. lica jednine u nominativu stavljena na prvo mjesto radi naglaska, uz upitnu zamjenicu i prezent indikativa glagola 'biti'. Značenje: Naglašeno 'Ti' na početku pitanja zadire u sam identitet osobe. Pitanje je nepotrebno jer sama Isusova gesta domaćina i čudesni ulov već daju neupitan odgovor.
5. znajući da taj Gospodin jest Izvornik: εἰδότες ὅτι ὁ κύριός ἐστιν [eidotes hoti ho kurios estin] Gramatika: Particip perfekta aktivnog s prezentskim značenjem u nominativu množine muškog roda, koji uvodi izričnu rečenicu u prezentu. Iako se u glavnoj rečenici subjekt 'nitko' nalazi u jednini, particip je u množini (slaganje po smislu, constructio ad sensum) jer obuhvaća sve prisutne učenike. Značenje: Njihova šutnja ne proizlazi iz sumnje, nego iz dubokog, unutarnjeg znanja vjere (oida). Naslov 'Gospodin' (ho Kyrios) s određenim članom ispovijed je vjere u uskrslog Krista i njegov božanski autoritet. Imena: - Isus [Ἰησοῦς (heb. יֵשׁוּעַ / יְהוֹשׁוּעַ) / Iēsous] (osoba) Znači: Jahve spašava Tvorba: Grčki oblik hebrejskog i aramejskog imena Ješua (Yeshua), skraćenog od Jehošua (Yehoshua), složenog od Božjeg imena Jahve i glagolskog korijena jaša (yasha - spasiti, izbaviti).
Ovaj stih iz Evanđelja po Ivanu (Ivan 21:12) oslikava dirljiv i dubok susret uskrslog Isusa i Njegovih učenika na Galilejskom moru. S jedne strane vidimo Isusovu neizmjernu prisnost, brižnost i jednostavnost dok ih poziva na doručak, brinući o njihovim osnovnim tjelesnim potrebama nakon iscrpljujuće noći neuspješnog ribolova. S druge strane, prisutna je snažna atmosfera misterija i dubokog božanskog strahopoštovanja. Učenici Ga prepoznaju, ali Njegova pojava očito nosi nešto novo, neopisivo i drugačije, karakteristično za preobraženo uskrslo tijelo.
Iako im je Njegov fizički izgled možda djelovao neobično, oni su u dubini svoga bića ('znajući') imali apsolutnu unutarnju sigurnost u Njegov identitet te stoga nisu izgovorili pitanje koje im se motalo po glavi. Taj jedinstveni spoj opipljive ljudske bliskosti i nedodirljive božanske slave snažno svjedoči o stvarnosti Kristovog tjelesnog uskrsnuća i Njegovom vrhovnom gospodstvu nad svim stvorenim.