I kaže im: "Zagrabite sada i nosite ravnatelju stola." A oni odnesoše.
Kolačići nam pomažu kako bismo isporučili svoje usluge. Koristeći naše usluge, slažete se s našim korištenjem kolačića.
I kaže im: "Zagrabite sada i nosite ravnatelju stola." A oni odnesoše.
Kada pak ravnatelj stola okusi vodu koja je postala vinom — a ne znaše otkuda je, no poslužitelji koji bijahu zahvatili vodu znahu — pozove ravnatelj stola zaručnika,
i kaže mu: "Svaki čovjek najprije iznosi dobro vino, a kada se napiju, slabije; ti si čuvao dobro vino sve do sada."
Ovo učini Isus u Kani Galilejskoj kao početak znakova i očitova Slavu Svoju, i povjerovaše u Njega učenici Njegovi.
Nakon ovoga siđe u Kafarnaum On i majka Njegova i braća Njegova i učenici Njegovi, i ondje ostadoše nekoliko dana.
i kaže mu: "Svaki čovjek najprije iznosi dobro vino, a kada se napiju, slabije; ti si čuvao dobro vino sve do sada."
I reče mu: svaki čovjek najprije dobro vino iznosi, a kad se opiju onda rđavije; a ti si čuvao dobro vino doslije.
καὶ λέγει αὐτῷ· πᾶς ἄνθρωπος πρῶτον τὸν καλὸν οἶνον τίθησιν, καὶ ὅταν μεθυσθῶσιν τότε, τὸν ἐλάσσω· σὺ τετήρηκας τὸν καλὸν οἶνον ἕως ἄρτι.
kai legei autō pas anthrōpos prōton ton kalon oinon tithēsin kai hotan methusthōsin tote ton elassō su tetērēkas ton kalon oinon he'ōs arti
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"i govori njemu: Svaki čovjek najprije to dobro vino postavlja, i kada se opiju to slabije; ti si sačuvao to dobro vino sve do sada."
1. najprije to dobro vino postavlja Izvornik: πρῶτον τὸν καλὸν οἶνον τίθησιν [prōton ton kalon oinon tithēsin] Gramatika: Pridjev u srednjem rodu akuzativa jednine u službi priloga ('najprije'), imenica s određenim članom i pridjevom u akuzativu jednine te glagol u prezentu indikativa aktivnog, treće lice jednine. Prezent ovdje izražava opće pravilo ili uobičajenu praksu (gnomski prezent). Značenje: Pridjev 'dobar' (καλός) označava ono što je vrsno, plemenito i besprijekorne kakvoće. Ravnatelj stola iznosi uobičajenu ljudsku logiku: svijet na početku daje najbolje što ima, a poslije nudi sve slabije.
2. kada se opiju Izvornik: ὅταν μεθυσθῶσιν [hotan methusthōsin] Gramatika: Vremensko-uvjetni veznik praćen glagolom u aoristu pasivnom konjunktiva, treće lice množine. Konjunktiv uz ovaj veznik izražava ponavljajuću radnju u općoj tvrdnji, dok aorist označava nastupanje stanja zasićenosti pićem. Značenje: Glagol označava stanje u kojem su gosti obilno pili pa im je osjetilo okusa otupjelo. U prenesenom smislu oslikava način na koji prolazni užici ovoga svijeta otupljuju čovjekovu prosudbu kako bi prikrili kasniju oskudicu.
3. to slabije Izvornik: τὸν ἐλάσσω [ton elassō] Gramatika: Pridjev u komparativu, akuzativ jednine muškog roda s određenim članom koji upućuje na prethodno spomenuto vino. Riječ je o stegnutom obliku komparativa koji doslovno znači 'manji', odnosno niže kakvoće. Značenje: Oznacava vino slabije vrijednosti i okusa. U teološkom kontrastu poglavlja, sve što je prethodilo Kristovu dolasku – uključujući starozavjetne obrede čišćenja – pokazuje se tek kao 'slabije' u usporedbi s puninom novoga dara.
4. ti si sačuvao Izvornik: σὺ τετήρηκας [su tetērēkas] Gramatika: Osobna zamjenica drugog lica jednine u nominativu uz glagol u perfektu aktivnom indikativa, drugo lice jednine. Budući da glagolski nastavak već određuje lice, izričito navođenje zamjenice 'ti' nosi snažan naglasak i suprotnost ('nasuprot svakom čovjeku, ti...'), dok perfekt označava radnju čuvanja čiji rezultat vrijedi u sadašnjosti. Značenje: Ova izjava nosi duboku evanđeosku ironiju: ravnatelj stola obraća se zemaljskom zaručniku, ali izriče istinu koja vrijedi za Isusa, pravog Zaručnika. Bog u povijesti spasenja ne daje najprije najbolje pa potom slabije, nego vrhunski dar – mesijansku puninu milosti – čuva za posljednje vrijeme.
5. sve do sada Izvornik: ἕως ἄρτι [he'ōs arti] Gramatika: Prijedložni izraz sastavljen od prijedloga 'sve do' i vremenskog priloga 'upravo sada, ovog časa'. Označava neprekinuto trajanje koje doseže svoj vrhunac u sadašnjem trenutku. Značenje: Izraz 'sada' (ἄρτι) u Ivanovu evanđelju često označava eshatološku sadašnjost – trenutak u kojem s Isusovim djelovanjem započinje novo doba spasenja koje nadmašuje sve dotadašnje.
Ovaj stih (Ivan 2,10) nosi u sebi iznimno duboku teološku poruku o razlici između starog i novog poretka, te općenito o razlici između ljudskog i Božjeg načina djelovanja. Svijet i ljudska narav uvijek nude svoje najbolje na samom početku, a s vremenom entuzijazam i radost opadaju, resursi se troše i kvaliteta slabi. Nasuprot tome, Božji plan djeluje prema suprotnom, uzlaznom principu – On čuva najbolje za kraj.
Pretvaranje vode u vrhunsko vino na svadbi u Kani Galilejskoj nije tek puka demonstracija čudesne moći, nego proročka slika uvođenja Novog saveza. Židovske posude za pranje pune se novim, savršenim vinom kršćanske radosti. Isus, čineći ovo čudo, preuzima ulogu pravog, nebeskog Zaručnika koji svojoj Crkvi u 'punini vremena' ne daje razvodnjeno iskustvo, već izobilje vrhunske milosti i nepomućene eshatološke radosti.