Isus dakle, znajući sve što dolazi na Njega, izađe i govori im: "Koga tražite?"
Isus dakle, znajući sve što dolazi na Njega, izađe i govori im: "Koga tražite?"
Odgovoriše Mu: "Isusa Nazarećanina." Govori im: "Ja jesam." A stajaše s njima i Juda, koji Ga predaje.
Kad im dakle reče: "Ja jesam", ustuknuše natrag i padoše na tlo.
Opet ih dakle upita: "Koga tražite?" A oni rekoše: "Isusa Nazarećanina."
Odgovori Isus: "Rekoh vam da Ja jesam. Ako dakle Mene tražite, pustite ove neka idu";
Kad im dakle reče: "Ja jesam", ustuknuše natrag i padoše na tlo.
A kad im reče: ja sam; izmakoše se natrag i popadaše na zemlju.
ὡς οὖν εἶπεν αὐτοῖς ὅτι· ἐγώ εἰμι, ἀπῆλθον εἰς τὰ ὀπίσω καὶ ἔπεσαν χαμαί.¶
hōs oun eipen autois hoti egō eimi apēlthon eis ta opisō kai epesan chamai
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Kad dakle reče njima: Ja jesam, odoše u ono natrag i padoše na tlo."
1. Kad dakle reče Izvornik: ὡς οὖν εἶπεν [hōs oun eipen] Gramatika: Vremenski prilog 'kad' u spoju s glagolom u aoristu indikativa aktiva (3. lice jednine) označava trenutnu uzročno-posljedičnu povezanost dviju radnji. Veznik 'dakle' povezuje prizor kao izravnu posljedicu izgovorenih riječi iz prethodnog stiha. Značenje: Evanđelist naglašava da reakcija vojnika nije nastala zbog nekog vanjskog čina ili fizičke sile, nego isključivo u trenutku kad je izgovorena Isusova riječ.
2. Ja jesam Izvornik: ἐγώ εἰμι [egō eimi] Gramatika: Spoj naglašene osobne zamjenice 1. lica jednine u nominativu i prezenta indikativa glagola 'biti' bez imenskog predikata. Značenje: Ponavljanje ovih riječi ističe da je upravo božansko ime 'Ja jesam' na Isusovim usnama ono što obara naoružanu četu.
3. odoše u ono natrag Izvornik: ἀπῆλθον εἰς τὰ ὀπίσω [apēlthon eis ta opisō] Gramatika: Glagol je u aoristu indikativa aktiva, 3. lice množine, i označava naglo uzmicanje. Izraz 'u ono natrag' sastoji se od prijedloga smjera, određenog člana u akuzativu množine srednjega roda i priloga mjesta, što je tipičan biblijski idiom za povlačenje natraške. Značenje: Izraz odražava starozavjetni jezik psalama o Božjim neprijateljima koji uzmiču natrag i padaju pred licem Gospodnjim (usp. Ps 27,2; 35,4; 56,10).
4. i padoše na tlo Izvornik: καὶ ἔπεσαν χαμαί [kai epesan chamai] Gramatika: Glagol je u aoristu indikativa aktiva, 3. lice množine: jednokratna, trenutačna radnja pada. Prilog mjesta znači 'na zemlju', 'na tlo'. Značenje: Padanje na tlo u Svetom pismu redovita je reakcija čovjeka pred teofanijom (božanskim očitovanjem); time Ivan pokazuje da je Isus potpuni gospodar situacije i da Njegovo uhićenje nije trijumf neprijatelja, nego Njegovo slobodno predanje.
Ovaj stih (Ivan 18,6) prikazuje dramatičan trenutak u Getsemanskom vrtu gdje Isusova samoidentifikacija izaziva nadnaravnu i snažnu fizičku reakciju oružane čete koja ga je došla uhititi. Njihov pad na zemlju nije posljedica fizičkog ili oružanog otpora, već nesvjesna i silovita reakcija na teofaniju – očitovanje božanskog autoriteta kroz izricanje svetog Božjeg imena 'Ja jesam' (Ἐγώ εἰμι). Kroz ovaj detalj evanđelist Ivan naglašava suverenitet Isusa Krista nad cjelokupnom situacijom. On nije bespomoćna žrtva koja se mora predati zbog sile, nego se, imajući moć pred kojom oružana svjetovna sila doslovno pada u nemoći i strahopoštovanju, svjesno i dobrovoljno predaje kako bi izvršio Očevu volju.