Govori jedan od slugu velikoga svećenika, koji bijaše rođak onoga komu Petar odsječe uho: "Ne vidjeh li te ja u vrtu s Njim?"
Govori jedan od slugu velikoga svećenika, koji bijaše rođak onoga komu Petar odsječe uho: "Ne vidjeh li te ja u vrtu s Njim?"
Petar dakle opet zanijeka, i odmah se oglasi pijetao.
Vode dakle Isusa od Kajfe u pretorij; a bijaše jutro. I oni ne uđoše u pretorij, da se ne okaljaju, nego da blaguju Pashu.
Pilat dakle izađe van k njima i kaže: "Kakvu optužbu iznosite protiv Ovoga Čovjeka?"
Odgovoriše i rekoše mu: "Kad Ovaj ne bi činio zlo, ne bismo Ga tebi predali."
Vode dakle Isusa od Kajfe u pretorij; a bijaše jutro. I oni ne uđoše u pretorij, da se ne okaljaju, nego da blaguju Pashu.
A Isusa povedoše od Kajafe u sudnicu. Ali bješe jutro, i oni ne uđoše u sudnicu da se ne bi opoganili, nego da bi mogli jesti pashu.
Ἄγουσιν οὖν τὸν Ἰησοῦν ἀπὸ τοῦ Καϊάφα εἰς τὸ πραιτώριον· ἦν δὲ πρωΐ. καὶ αὐτοὶ οὐκ εἰσῆλθον εἰς τὸ πραιτώριον, ἵνα μὴ μιανθῶσιν ἀλλὰ ἵνα φάγωσιν τὸ πάσχα.
Agousin oun ton Iēsoun apo tou Kaiapha eis to praitōrion ēn de prōi kai autoi ouk eisēlthon eis to praitōrion ina mē mianthōsin alla ina phagōsin to pascha
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Vode dakle onoga Isusa od onoga Kajfe u onaj pretorij; bijaše a rano. I oni ne uđoše u onaj pretorij, da ne okaljaju se nego blaguju onu pashu."
1. Vode dakle onoga Isusa Izvornik: Ἄγουσιν οὖν τὸν Ἰησοῦν [Agousin oun ton Iēsoun] Gramatika: Glagol u historijskom prezentu, 3. lice množine, s objektom u akuzativu jednine uz određeni član. Značenje: Prezent unosi živost u prijelaz sa židovskog preslušavanja na rimsko suđenje, pri čemu se Isus predaje u ruke poganske vlasti.
2. u onaj pretorij Izvornik: εἰς τὸ πραιτώριον [eis to praitōrion] Gramatika: Prijedložni izraz smjera s akuzativom srednjeg roda; riječ je latinska posuđenica (praetorium) u grčkom jeziku. Značenje: Označava službenu rezidenciju i sudnicu rimskog upravitelja u Jeruzalemu, mjesto gdje će se voditi završni sudski proces protiv Isusa.
3. bijaše a rano Izvornik: ἦν δὲ πρωΐ [ēn de prōi] Gramatika: Glagol 'biti' u imperfektu (3. lice jednine) uz čestici za prijelaz i prilog vremena. Značenje: Rimski dužnosnici započinjali su sudske rasprave u samo svitanje; teološki, tama u kojoj je djelovao Juda (13,30) ustupa mjesto jutru u kojem će se izvršiti djelo spasenja.
4. oni ne uđoše Izvornik: αὐτοὶ οὐκ εἰσῆλθον [autoi ouk eisēlthon] Gramatika: Naglašena zamjenica u nominativu množine ('oni sami'), odrečna čestica i glagol u aoristu aktivnom, 3. lice množine. Značenje: Naglašava se kontrast: Isusa uvode unutra u poganski prostor, dok njegovi tužitelji ostaju vani čuvajući vlastitu izvanjsku svetost.
5. da ne okaljaju se Izvornik: ἵνα μὴ μιανθῶσιν [ina mē mianthōsin] Gramatika: Namjerni veznik s niječnom česticom i glagolom u aoristu pasivnom konjunktiva, 3. lice množine. Značenje: Ulazak u kuću poganina donosio je obrednu nečistoću; evanđelist ovdje bilježi duboku duhovnu ironiju ljudi koji paze na obrednu čistoću dok predaju nevinoga u smrt.
6. nego blaguju onu pashu Izvornik: ἀλλὰ φάγωσιν τὸ πάσχα [alla phagōsin to pascha] Gramatika: Snažni suprotni veznik ('nego') i glagol u aoristu aktivnom konjunktiva (3. lice množine) koji ovisi o prethodnom vezniku namjere 'da', uz objekt u akuzativu. Značenje: U Ivanovoj kronologiji muke, dok svećenički glavari tek trebaju blagovati pashalnu žrtvu, Isus biva osuđen upravo u vrijeme kada se u Hramu počinju klati pashalni jaganjci, čime se očituje kao pravi Jaganjac Božji (1,29). Imena: - Isus [Ἰησοῦς (heb. יֵשׁוּעַ Ješua / יְהוֹשֻׁעַ Jehošua) / Iēsous] (osoba) Znači: Jahve spašava Tvorba: Grčki oblik hebrejskog i aramejskog imena Ješua (skraćeno od Jehošua), sastavljenog od skraćenog božanskog imena Jahve (Jeho-) i glagolskog korijena 'jaša' (spasiti).
- Kajfa [Καϊάφας (aram. קַיָּפָא Qajjafa) / Kaiaphas] (osoba) Znači: Istraživač / Stijena ili udubina Tvorba: Grčki oblik aramejskog nadimka Qajjafa (puno ime prema Josipu Flaviju bilo mu je Josip, zvani Kajfa); etimologija nije posve sigurna, a najčešće se povezuje s aramejskim korijenom za 'ispitivati, istraživati' ili s riječi 'kefa' (stijena, udubina).
- Pasha [πάσχα (aram. פַּסְחָא Pasha, od heb. פֶּסַח Pesah) / pascha] (ostalo) Znači: Prolazak, mimoilaženje (pošteda) Tvorba: Grčka transliteracija aramejskog oblika Pasha, koji potječe od hebrejske imenice Pesah, izvedene iz glagola 'pasah' (preskočiti, mimoići, poštedjeti), u spomen na Božji prolazak mimo izraelskih kuća u Egiptu.
Ovaj stih (Ivan 18,28) iznimno snažno naglašava teološku ironiju i licemjerje tadašnjih židovskih vjerskih vođa. Dok se oni skrupulozno drže izvanjske, obredne čistoće te izbjegavaju ulazak u poganski prostor kako bi ostali čisti za blagovanje Pashe, njihova su srca već potpuno okaljana nepravdom, mržnjom i aktivnim planiranjem ubojstva nevinoga pravednika.
Ivan ovim retkom savršeno kontrastira ljudsku religioznost usredotočenu isključivo na slovo zakona i vanjske oblike nasuprot istinskoj duhovnoj čistoći. Ujedno, stih označava ključni prijelaz suđenja iz domene vjerske u ruke rimske vlasti te ukazuje na duboki providonosni trenutak – istinsko i savršeno Pashalno Janje, Isus Krist, bit će osuđeno i žrtvovano točno u vrijeme pripreme i obreda pashalnog slavlja.