U onaj dan u Ime Moje iskat ćete; i ne govorim vam da ću Ja zamoliti Oca za vas,
U onaj dan u Ime Moje iskat ćete; i ne govorim vam da ću Ja zamoliti Oca za vas,
jer sam Otac ljubi vas, zato što ste vi Mene ljubili i vjerovali da Ja od Boga iziđoh.
Iziđoh od Oca i dođoh na svijet; opet ostavljam svijet i idem k Ocu."
Govore Njegovi učenici: "Evo, sada otvoreno govoriš i nikakvu zagonetku ne kažeš.
Sada znamo da znaš sve i nemaš potrebe da Te tko pita. Po tome vjerujemo da si od Boga izišao."
Iziđoh od Oca i dođoh na svijet; opet ostavljam svijet i idem k Ocu."
Iziđoh od oca, i dođoh na svijet; i opet ostavljam svijet, i idem k ocu.
ἐξῆλθον παρὰ τοῦ πατρὸς καὶ ἐλήλυθα εἰς τὸν κόσμον· πάλιν ἀφίημι τὸν κόσμον καὶ πορεύομαι πρὸς τὸν πατέρα.¶
exēlthon para tou patros kai elēlutha eis ton kosmon palin aphiēmi ton kosmon kai poreuomai pros ton patera
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"izišao sam od tog Oca i došao sam u taj svijet; opet ostavljam taj svijet i idem k tom Ocu."
1. izišao sam od tog Oca Izvornik: ἐξῆλθον παρὰ τοῦ πατρὸς [exēlthon para tou patros] Gramatika: Glagol u aoristu aktivnom, indikativ, 1. lice jednine, uz prijedlog s genitivom jednine muškoga roda. Značenje: Aorist označava odlučni čin polaska iz vječnog zajedništva s Ocem u trenutku utjelovljenja, čime započinje luk Kristova spasenjskog poslanja.
2. došao sam u taj svijet Izvornik: ἐλήλυθα εἰς τὸν κόσμον [elēlutha eis ton kosmon] Gramatika: Glagol u perfektu aktivnom, indikativ, 1. lice jednine, uz prijedlog s akuzativom smjera. Značenje: Prelazak s aorista na perfekt naglašava da je Isus ne samo ušao u svijet, nego je u njemu trajno prisutan sa svim posljedicama svoga dolaska među ljude.
3. opet ostavljam Izvornik: πάλιν ἀφίημι [palin aphiēmi] Gramatika: Prilog uz glagol u prezentu aktivnom, indikativ, 1. lice jednine; prezent označava radnju koja upravo započinje ili je neposredno pred ostvarenjem. Značenje: Prilog 'opet' ovdje uvodi obratni smjer kretanja koji zaokružuje cjelinu poslanja: kao što je došao od Oca, sada napušta zemaljsku sferu kroz svoju smrt i uskrsnuće.
4. idem k tom Ocu Izvornik: πορεύομαι πρὸς τὸν πατέρα [poreuomai pros ton patera] Gramatika: Glagol u prezentu medija/pasiva (deponentni), indikativ, 1. lice jednine, uz prijedlog s akuzativom koji označava kretanje prema osobi i uspostavu licem u lice odnosa. Značenje: Završni dio četverostrukog obrasca sažima cijelo Evanđelje po Ivanu: Sinov povratak u Očevu slavu nije bijeg iz svijeta, nego dovršenje poslanja koje učenicima otvara put k Ocu.
Ovaj stih iz Evanđelja po Ivanu (16,28) predstavlja jedan od najsažetijih i najdubljih sažetaka cjelokupnog kršćanskog evanđelja i Isusovog identiteta. On savršeno uokviruje Kristov put: od Njegovog predvječnog božanskog porijekla i silaska iz Očevog krila (utjelovljenje), preko Njegovog trajnog spasonosnog djelovanja unutar čovječanstva (otkupljenje), do Njegovog konačnog, svrhovitog povratka u nebesku slavu (uzašašće i proslavljenje).
Teološki, stih jasno potvrđuje Isusovu preegzistenciju i Njegovo suštinsko jedinstvo s Ocem. Upotrebom specifičnih glagolskih vremena (aorist za utjelovljenje, perfekt za trajnu prisutnost u svijetu, prezent za izvjestan odlazak), biblijski tekst oslikava dinamiku Božjeg spasenjskog plana u kojem je Isusov povratak Ocu jednako trijumfalan kao i Njegov dolazak u svijet.