On najprije nađe svojega brata Šimuna pa mu reče: "Našli smo Mesiju" — što prevedeno znači: "Krist".
Kolačići nam pomažu kako bismo isporučili svoje usluge. Koristeći naše usluge, slažete se s našim korištenjem kolačića.
On najprije nađe svojega brata Šimuna pa mu reče: "Našli smo Mesiju" — što prevedeno znači: "Krist".
I dovede ga k Isusu. Pogledavši ga, Isus reče: "Ti si Šimun, sin Ivanov; ti ćeš se zvati Kefa" — što se prevodi: "Petar".
Sutradan naumi izići u Galileju, i nađe Filipa pa mu reče Isus: "Slijedi Me!"
A Filip bijaše iz Betsaide, iz grada Andrijina i Petrova.
Filip nađe Natanaela i reče mu: "Našli smo Onoga o kojemu pisa Mojsije u Zakonu i proroci: Isusa, sina Josipova, iz Nazareta."
Sutradan naumi izići u Galileju, i nađe Filipa pa mu reče Isus: "Slijedi Me!"
A sjutradan namisli izići u Galileju, i nađe Filipa, i reče mu: hajde za mnom.
Τῇ ἐπαύριον ἠθέλησεν ἐξελθεῖν εἰς τὴν Γαλιλαίαν καὶ εὑρίσκει Φίλιππον καὶ λέγει αὐτῷ ὁ Ἰησοῦς· ἀκολούθει μοι.
Tēa epaurion ēthelēsen exelthein eis tēn Galilaian kai heuriskei Philippon kai legei autō ho Iēsous akolouthei moi
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Na sutradan htjede izići u Galileju. I nalazi Filipa i govori njemu Isus: Slijedi meni."
Τῇ ἐπαύριον (Na sutradan, grč. ἐπαύριον, trans. tē epaurion) - Prilog koji uz dativ određenog člana doslovno znači 'na sutrašnji (dan)'. U kontekstu Ivanova evanđelja ova fraza često označava novi teološki korak u Isusovoj objavi i razvoju događaja.
ἠθέλησεν (Htjede, grč. θέλω, trans. ēthelēsen) - Glagol u aoristu aktivnom indikativu. Izražava aktivnu volju, suverenu namjeru ili odluku, a ne samo puku želju. Isus namjerno preuzima inicijativu u odlasku.
ἐξελθεῖν (Izići, grč. ἐξέρχομαι, trans. exelthein) - Aorist infinitiv aktivni. Označava radnju izlaska, ovdje u smislu napuštanja dotadašnjeg mjesta (područja oko rijeke Jordana) i kretanja prema novom odredištu (Galileji).
εὑρίσκει (Nalazi, grč. εὑρίσκω, trans. heuriskei) - Prezent indikativ aktivni. Ovdje se koristi takozvani 'povijesni prezent' (praesens historicum) kako bi se radnji iz prošlosti udahnula dramatičnost, živost i prisutnost. Teološki, Isus je onaj koji aktivno traži i pronalazi čovjeka.
λέγει (Govori, grč. λέγω, trans. legei) - Još jedan povijesni prezent koji služi za uvođenje direktnog govora, skrećući čitateljevu pozornost na važnost i autoritet Isusovih riječi koje slijede.
Ἀκολούθει (Slijedi, grč. ἀκολουθέω, trans. akolouthei) - Prezent imperativ aktivni. Glagol tehnički označava 'ići za kim' u smislu učeništva. Korištenje imperativa prezenta (za razliku od aorista) iznimno je važno jer označava kontinuiranu, trajnu radnju: 'počni me slijediti i nastavi me stalno slijediti'. To nije samo fizički hod, već poziv na trajno životno predanje.
μοι (Meni, grč. ἐγώ, trans. moi) - Osobna zamjenica prvog lica u dativu (jednine). Gramatički se veže uz glagol slijeđenja, a teološki naglašava da je kršćansko učeništvo prvenstveno duboki, ekskluzivni osobni odnos sa samom osobom Isusa Krista.
Ovaj stih (Ivan 1,43) snažno ocrtava dinamiku božanskog poziva i kršćanskog učeništva. Inicijativa u potpunosti pripada Kristu: on je taj koji 'odlučuje' poći i koji 'nalazi' Filipa. Za razliku od nekih drugih učenika koji su sami pristupili Isusu potaknuti svjedočanstvom Ivana Krstitelja, ovdje Isus pokazuje suverenu milost pronalazeći pojedinca kojeg sam odabire.
Njegov kratki, ali moćni poziv 'Slijedi me' srž je kršćanskog života. Budući da je izrečen u prezentu imperativa, on teološki označava cjeloživotni proces, a ne prolazni entuzijazam. To je poziv na intimno zajedništvo, poslušnost i oponašanje Učitelja, čime evanđelist naglašava da je prava vjera odgovor na izravni, osobni susret sa živim Bogom.