Suci 6,39 — Knjiga o Sucima

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

"I reče Gideon k Bogu neka ne usplamti gnjev tvoj na mene i neka govorim samo ovaj put neka iskušam molim samo ovaj put s runom neka bude molim suhoća na runu samome a na svoj zemlji neka bude rosa"

1. neka ne usplamti gnjev tvoj Izvornik: אַל יִחַר אַפְּךָ ['al yichar 'apekha] Gramatika: Čestica 'al' je negacija za izražavanje zabrane ili želje u optativu (nemoj, neka ne). 'Yichar' je imperfekt glagola 'charah' (gorjeti, usplamtjeti), a 'af' doslovno znači nos ili nosnica, što se u hebrejskom metaforički koristi za gnjev zbog ubrzanog disanja pri ljutnji. Značenje: Ova ponizna fraza pokazuje Gideonovu duboku svijest o vlastitoj drskosti i neadekvatnosti pred Bogom. Posuđujući riječi koje je Abraham koristio kada je pregovarao za Sodomu, Gideon pokazuje da zna kako iskušavanje Boga graniči s pobunom te moli za roditeljsku strpljivost.

2. neka iskušam molim Izvornik: אֲנַסֶּה נָּא ['anase na'] Gramatika: 'Anase' je imperfekt u intenzivnom (pijel) obliku od korijena 'nasah', što znači iskušati, provjeriti ili staviti na probu. Dodana je čestica 'na', koja označava usrdnu, preklinjuću molbu (molim te, dakle). Značenje: Gideon eksplicitno koristi glagol za iskušavanje ('nasah'), što je prema Zakonu načelno zabranjeno ponašanje (Pnz 6,16). Njegovo dodavanje čestice 'na' ukazuje na očajničko preklinjanje čovjeka koji treba apsolutnu sigurnost prije nego što preuzme teret vodstva nacije u ratu.

3. suhoća na runu samome Izvornik: חֹרֶב אֶל הַגִּזָּה לְבַדָּהּ [chorev 'el hagiza levadah] Gramatika: Imenica 'chorev' označava suhoću, sušu ili pustoš. Riječ 'levadah' dolazi od 'bad' (dio, odvojenost) s prijedlogom 'le' i sufiksom 3. lica jednine, što doslovno znači 'njemu samome' (tj. samo tom runu). Značenje: Ovaj drugi znak je znatno zahtjevniji od prvog (mokro runo na suhoj zemlji) jer se vuna prirodno lako natapa noćnom vlagom i rosom iz zraka. Zadržavanje vune suhom dok je okolna zemlja mokra predstavlja neosporivu, nadnaravnu intervenciju kojom Gideon isključuje svaku mogućnost slučajnosti ili prirodnog fenomena.

4. rosa Izvornik: טָּֽל [tal] Gramatika: Imenica muškog roda koja označava rosu, temeljnu i čestu atmosfersku pojavu na sušnom Bliskom istoku. Značenje: Rosa u biblijskom rječniku redovito simbolizira Božji blagoslov, prisutnost, oživljavanje i milost nad zemljom. U ovom kontekstu, njezina neprirodna odsutnost s vune i prisutnost na tlu očituje Jahvinu suverenu, apsolutnu kontrolu nad prirodnim elementima i Njegovu potpunu moć nad stvorenjem. Imena: - Gideon [גִּדְעוֹן / Gid'on] (osoba) Znači: Sjekač, Drvosječa ili Onaj koji ruši Tvorba: Ime dolazi od hebrejskog korijena גָּדַע (gada') što znači sasjeći, odsjeći, oboriti ili srušiti, kojemu je dodan sufiks -on. Tekst objašnjava: Iako biblijski tekst ne objašnjava ime pri njegovom rođenju, Gideonov prvi veliki čin bio je upravo sječa i rušenje oltara posvećenog Baalu i pripadajuće ašere (Sudci 6,25-27), čime je u potpunosti opravdao i ostvario značenje svog imena. Promjena imena: U istom poglavlju (Sudci 6,32), upravo zbog rušenja žrtvenika, Gideon od oca Joaša dobiva novo ime Jerubaal (hebrejski Yeruba'al), što znači 'Neka se Baal bori' ili 'Neka se Baal parniči s njim'.

- Bog (Elohim) [הָאֱלֹהִים / ha'elohiym] (ostalo) Znači: Bogovi, Najmoćniji, Tvorac Tvorba: Riječ je o obliku množine (pluralis maiestatis ili množina veličanstva) imenice 'Eloah', koja potječe od semitskog korijena 'el' što primarno označava snagu i prvenstvo. Dodatak određenog člana 'ha-' fiksira titulu u vlastito ime koje označava pravog, jedinog Boga.

Ovaj stih iz Knjige o Sudcima bilježi vrhunac Gideonovog pregovaranja s Bogom i traženja potvrde vlastitog poziva za oslobođenje Izraela. Unatoč tome što je već dobio prvi znak (mokro runo na suhoj zemlji), Gideon ovdje traži obrnuti, neusporedivo teži čudesni znak kako bi potpuno isključio mogućnost prirodnog fenomena i potvrdio da Jahve doista stoji uz njega. On pristupa Bogu s dubokim strahopoštovanjem i isprikom, slično kao Abraham kada je molio za Sodomu, svjestan da svojim ispitivanjem iskušava Božje strpljenje.

Teološki gledano, ovaj tekst oslikava izvanrednu Božju snishodljivost i milost prema ljudskoj sumnji. Iako židovski zakon strogo zabranjuje iskušavanje Boga, Gospodin ne kažnjava Gideona zbog njegovog manjka vjere, već se očinski prilagođava njegovoj potrebi za apsolutnom sigurnošću. Ovaj poznati događaj s runom ne predstavlja univerzalni obrazac za kršćansko donošenje odluka, već snažno svjedoči o Božjem pedagoškom strpljenju s čovjekom kojeg poziva na velika i opasna djela unatoč njegovim inherentnim ljudskim strahovima.