Početna ›

Suci 6,40 — Knjiga o Sucima

©
Hrvatski tekst: izmijenjena inačica ekumenskog prijevoda T. Dretara, CC BY-SA. Hebrejski: WLC (javno vlasništvo); morfologija OSHB, CC BY 4.0. Cjelovite licence i uvjeti
Veličina teksta
Visina stihova
Prikaz

I bi tako. Sutradan porani, stisnu runo i iscijedi rosu iz runa — punu zdjelu vode.

Tada Gideon reče Bogu: "Neka Tvoj Gnjev ne usplamti na mene ako progovorim samo još ovaj put. Dopusti da iskušam, molim Te, još samo jednom s runom: neka bude suho na samom runu, a na svoj zemlji neka bude rosa."

I učini Bog tako one noći: samo na runu bijaše suho, a na svoj zemlji bijaše rosa.

Biblija

I učini Bog tako one noći: samo na runu bijaše suho, a na svoj zemlji bijaše rosa.

Daničić-Karadžić

I Bog učini tako onu noć; i bi samo runo suho a po svoj zemlji bi rosa.

Original

וַיַּעַשׂ אֱלֹהִים כֵּן בַּלַּיְלָה הַהוּא וַיְהִי חֹרֶב אֶל הַגִּזָּה לְבַדָּהּ וְעַל כָּל הָאָרֶץ הָיָה טָֽל

Izgovor

va/i.Ya.'as 'E.lo.Him ken ba./Lay.lah ha./Hu' va/y.hi- Cho.rev 'el- ha./gi.Zah le./va.Da/h ve./'al- kol- ha./'A.retz Ha.yah Tal

Moji komentari

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

Doslovni prijevod

"I učini Bog tako u noći onoj, i bi suhoća na runu samome, a na svoj zemlji bijaše rosa."

Analiza

1. I učini Bog Izvornik: וַיַּעַשׂ אֱלֹהִים [vaya'as 'elohiym] Gramatika: Glagol 'asah' (učiniti) stoji u obliku wayyiqtol (narativno prošlo vrijeme, 3. lice jednine muškog roda). Subjekt 'Elohim' je u množini, ali u skladu sa sintaksom biblijskog hebrejskog uzima glagol u jednini kada se odnosi na Boga Izraela. Značenje: Izražava Božji izravni i konkretni odgovor na Gideonovu molitvu. Pokazuje Božju strpljivost i spremnost da uvaži ljudsku slabost i prilagodi se Gideonovoj potrebi za dodatnom potvrdom.

2. suhoća Izvornik: חֹרֶב [chorev] Gramatika: Imenica muškog roda u jednini, označava sušu, suhoću, pustoš ili vrelinu. Značenje: Nadnaravno odsustvo vlage na runu naglašava čudo, jer vuna prirodno i vrlo snažno upija vlagu iz zraka. Ovo je drugi, znatno teži i neprirodniji test koji je Gideon postavio pred Boga.

3. runu samome Izvornik: הַגִּזָּה לְבַדָּהּ [hagiza levadah] Gramatika: 'Hagiza' je imenica ženskog roda sa članom (runo), a 'levadah' je prijedlog 'le' (k, za) s imenicom 'bad' (odvojenost) i pronominalnim sufiksom ženskog roda (doslovno: za njezinu odvojenost). Značenje: Izraz strogo izolira runo od okoline u kojoj se nalazi. Ova isključivost demonstrira potpunu i preciznu Božju kontrolu nad prirodnim elementima u vrlo ograničenom, mikroskopskom prostoru.

4. a na svoj zemlji Izvornik: וְעַל כָּל הָאָרֶץ [ve'al kal ha'arets] Gramatika: Sintagma se sastoji od veznika 've' (i/a), prijedloga 'al' (na), imenice 'kol' (sve/svaki) i imenice 'ha'arets' (zemlja/tlo) s određenim članom. Značenje: Ovdje 'zemlja' usko označava golo tlo neposredno oko runa, guvno na kojem se nalazilo. Jasno uspostavlja kontrastni okvir potreban za dokazivanje čuda nad čudima.

5. rosa Izvornik: טָל [tal] Gramatika: Imenica muškog roda u apsolutnom stanju, označava noćnu rosu ili sitnu kišu. Značenje: Rosa u Palestini je ključan izvor vlage u sušnim mjesecima i redoviti je simbol Božjeg blagoslova i životvorne snage. Ovdje služi kao poslušni instrument Božjeg znaka koji potvrđuje Gideonovo poslanje. Imena: - Bog (Elohim) [אֱלֹהִים / 'elohiym] (osoba) Znači: Snažni, Moćni, ili Bogovi Tvorba: Riječ je u gramatičkoj množini (pluralis majestatis) od imenice 'eloah' (Bog). Korijen je najvjerojatnije drevni semitski element 'El', koji označava moć, snagu ili predvodništvo.

Zaključak

Ovaj stih iz Knjige o Sucima (Suci 6,40) predstavlja vrhunac Gideonovog provjeravanja Božje volje kroz znak s runom. Nakon što je prvi znak (mokro runo, suho tlo) mogao djelomično biti objašnjen prirodnim svojstvima jer vuna izuzetno lako upija vlagu iz zraka, Gideon traži suprotan, potpuno neprirodan ishod. Božje besprijekorno ispunjenje ovog drugog zahtjeva, ostavljajući runo suhim usred rosom natopljene zemlje, zorno pokazuje Njegovu apsolutnu suverenost i vlast nad prirodnim zakonima.

Teološki, stih snažno naglašava Božju nevjerojatnu strpljivost i silaznu milost. Iako je Gideonova vjera slaba, ispunjena strahom te on opetovano iskušava Boga (što je inače nepoželjno), Bog se ne gnjevi, već se očinski spušta na razinu ljudske nesigurnosti kako bi mu pružio opipljivu sigurnost. Ovo finalno čudo nepobitno potvrđuje Gideonu da je doista osobno pozvan izbaviti Izrael iz ruku Midjanaca, pretvarajući njegovu početnu sumnju u duboku, praktičnu spremnost za preuzimanje misije.