Rekoše mu: "Upitaj, molimo te, Boga da doznamo hoće li uspjeti naš put kojim idemo."
Rekoše mu: "Upitaj, molimo te, Boga da doznamo hoće li uspjeti naš put kojim idemo."
Svećenik im reče: "Idite u miru! Pred Jahvom je vaš put kojim idete."
Odoše ta petorica ljudi i stigoše u Lajiš. Vidješe narod koji je u njemu živio u sigurnosti, po običaju Sidonaca, miran i bezbrižan. U zemlji ne bijaše nikoga na vlasti tko bi ih u ičemu ponižavao. Bili su daleko od Sidonaca i ni s kim nisu imali posla.
Dođoše svojoj braći u Soru i Eštaol, a njihova im braća rekoše: "Što vi kažete?"
Oni rekoše: "Ustanite, krenimo na njih! Jer vidjeli smo zemlju, i gle, vrlo je dobra. A vi mirujete? Ne budite lijeni poći, ući i zaposjesti zemlju.
Odoše ta petorica ljudi i stigoše u Lajiš. Vidješe narod koji je u njemu živio u sigurnosti, po običaju Sidonaca, miran i bezbrižan. U zemlji ne bijaše nikoga na vlasti tko bi ih u ičemu ponižavao. Bili su daleko od Sidonaca i ni s kim nisu imali posla.
I tako pošavši onijeh pet ljudi dođoše u Lais, i vidješe tamošnji narod gdje živi bez straha po običaju Sidonskom, mirno i bez straha, i da nema nikoga u zemlji ko bi im čimgod dosađivao ili otimao vlast, i da su daleko od Sidonjana niti imaju šta s kim.
וַיֵּלְכוּ חֲמֵשֶׁת הָאֲנָשִׁים וַיָּבֹאוּ לָיְשָׁה וַיִּרְאוּ אֶת הָעָם אֲשֶׁר בְּקִרְבָּהּ יוֹשֶֽׁבֶת לָבֶטַח כְּמִשְׁפַּט צִדֹנִים שֹׁקֵט וּבֹטֵחַ וְאֵין מַכְלִים דָּבָר בָּאָרֶץ יוֹרֵשׁ עֶצֶר וּרְחֹקִים הֵמָּה מִצִּדֹנִים וְדָבָר אֵין לָהֶם עִם אָדָֽם
va/i.ye.le.Khu cha.Me.shet ha./'a.na.Shim va/i.ya.Vo.'u La.ye.sha/h va/i.yir.'U 'et- ha./'Am 'a.Sher- be./kir.Ba/h yo.she.vet- La./ve.tach ke./mish.Pat tzi.do.Nim sho.Ket u./vo.Te.ach ve./'ein- makh.Lim da.Var ba./'A.retz yo.Resh 'E.tzer u./re.cho.Kim he.mah mi./Tzi.do.Nim ve./da.Var 'ein- la./Hem 'im- 'a.Dam
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I odoše pet tih ljudi i dođoše u Lajiš i vidješe taj narod koji u sredini njezinoj sjedi u sigurnosti kao po običaju Sidonaca, miran i bezbrižan, i nema onoga koji sramoti i u jednoj stvari u zemlji, posjednika vlasti, i daleki su oni od Sidonaca i stvar nemaju s čovjekom."
1. sjedi u sigurnosti Izvornik: יוֹשֶֽׁבֶת לָבֶטַח [yoshevet lavetach] Gramatika: Particip aktivni glagola 'yashav' (sjediti, prebivati) s prijedlogom 'le' i imenicom 'betach' (sigurnost). Oblik je u ženskom rodu, usklađen s imenicom grad (u hebrejskom ženskog roda) ili se odnosi na zajednicu. Značenje: Izraz opisuje stanje potpune, ali lažne sigurnosti, bez pripreme na obranu. Teološki i simbolički, u Bibliji 'sjediti u sigurnosti' može značiti Božji blagoslov mira, ali ovdje naglašava tjelesnu, neopreznu bezbrižnost koja vodi u propast.
2. kao po običaju Sidonaca Izvornik: כְּמִשְׁפַּט צִדֹנִים [kemishpat tsidoniym] Gramatika: Prijedlog 'ke' (kao, prema) spojen s imenicom 'mishpat' (običaj, pravo, sud) u statusu konstruktusu s vlastitim imenom Sidonci. Značenje: Sidonci (Feničani) bili su trgovački, a ne ratnički narod, oslonjeni na moć novca i saveza. Grad Lajiš je oponašao njihov mirnodopski način života, ali bez prave moći ili zaštitničkih saveza koji bi taj mir održali.
3. miran i bezbrižan Izvornik: שֹׁקֵט וּבֹטֵחַ [shoket uvotecha] Gramatika: Dva participijalna pridjeva u muškom rodu (odnose se na imenicu narod, 'am). Prvi dolazi od 'shakat' (mirovati, biti tih), a drugi od 'batach' (uzdati se, biti siguran). Značenje: Ova fraza udvostručuje dojam nepomućene tišine i apsolutnog pouzdanja stanovnika u vlastiti komoditet. Pisac namjerno koristi ove riječi kako bi stvorio ironičan kontrast sa skorašnjim nasilnim uništenjem grada.
4. onoga koji sramoti i u jednoj stvari u zemlji / posjednika vlasti Izvornik: מַכְלִים דָּבָר בָּאָרֶץ יוֹרֵשׁ עֶצֶר [makhliym davar ba'arets yoresh 'etser] Gramatika: Hifil particip glagola 'kalam' (posramiti) i imenica 'davar' (stvar, riječ), spojeno s participom glagola 'yarash' (posjedovati) i riječi 'etser' (vlast, sputavanje). Značenje: Ovaj složeniji gramatički izraz znači da Lajiš nije imao jaku političku upravu, strogog vladara ni sudstvo ('nekoga tko sramoti/kažnjava' za nedjela i 'posjeduje vlast'). Njihovo društvo bilo je labavo organizirano, što ih je činilo ranjivima na vanjske prijetnje.
5. i stvar (posla) nemaju s čovjekom Izvornik: וְדָבָר אֵין לָהֶם עִם אָדָֽם [vedavar 'eyn lahem 'im 'adam] Gramatika: Kombinacija imenice 'davar' (stvar/riječ), negacije 'eyn' (nema), prijedloga s nastavkom 'lahem' (njima) i prijedloga ''im' (s) ispred opće imenice ''adam' (čovjek). Značenje: Izraz podcrtava krajnju izoliranost zajednice. Stanovnici Lajiša živjeli su usamljeni, bez saveznika, trgovačkih ugovora ili obrambenih paktova s drugim narodima, što ih je ostavilo posve bespomoćnima pred nadolazećim osvajačima. Imena: - Lajiš [לָיְשָׁה / laysha] (grad) Znači: lav Tvorba: U biblijskom hebrejskom 'layish' (לַיִשׁ) je poetska i rjeđa riječ za lava. U tekstu se pojavljuje oblik sa sufixom smjera 'ah' (laysha), što znači 'u Lajiš'. Promjena imena: Kasnije su mu Danovci promijenili ime u Dan, prema praocu svog plemena, nakon što su ga osvojili i spalili (Suci 18:29).
- Sidonci [צִדֹנִים / tsidoniym] (narod) Znači: ribari ili lovci Tvorba: Dolazi od imena feničkog grada Sidona (צִידוֹן Tsidon), čije se ime izvodi iz korijena 'tsud' (צוּד) koji znači loviti ili pecati, referirajući se na njihov položaj i zanimanje na obali mora.
Ovaj stih iz Knjige o Sucima (18:7) donosi ključan izviđački izvještaj petorice Danovaca koji dolaze u grad Lajiš, tražeći zemlju za svoje pleme. Njegov je opis gotovo klinička dijagnoza društva zrelog za osvajanje. Stanovnici su živjeli u potpunoj iluziji mira i sigurnosti, samodostatni i daleko od svih, usvojivši pasivan i komotan stil života naroda s obale (Feničana), no bez trgovačke ili vojne mreže koja bi ih u kriznim vremenima zaštitila.
Teološki i narativno, Lajiš utjelovljuje opasnost i lažnost isključivo tjelesne sigurnosti u okrutnom povijesnom kontekstu. Bez adekvatnog obrambenog sustava, bez stroge vlasti koja bi uspostavila red ('posjednika vlasti') i bez ijednog vanjskog saveznika, njihova pretjerana bezbrižnost bila je zapravo kobna lakoumnost. Ovaj mir ispunjen samouvjerenošću, u svijetu drevnog Bliskog istoka kojim su vladali ratovi i plemenska previranja, koštat će ih na koncu samog postojanja i transformirati Lajiš u Dan.