Siba reče kralju: "Sve što moj gospodar kralj zapovijeda svome sluzi, tvoj će sluga tako učiniti." A Meribaal jede za mojim stolom kao jedan od kraljevih sinova.
Siba reče kralju: "Sve što moj gospodar kralj zapovijeda svome sluzi, tvoj će sluga tako učiniti." A Meribaal jede za mojim stolom kao jedan od kraljevih sinova.
A Meribaal imaše maloga sina kojemu ime bijaše Mika. Svi koji prebivahu u kući Sibinoj bijahu sluge Meribaalu.
A Meribaal je stanovao u Jeruzalemu, jer je neprestano jeo za kraljevim stolom, a bio je hrom na obje noge.
A Meribaal je stanovao u Jeruzalemu, jer je neprestano jeo za kraljevim stolom, a bio je hrom na obje noge.
A Mefivostej sjeđaše u Jerusalimu, jer svagda jeđaše za carevijem stolom, a bješe hrom na obje noge.
וּמְפִיבֹשֶׁת יֹשֵׁב בִּירוּשָׁלִַם כִּי עַל שֻׁלְחַן הַמֶּלֶךְ תָּמִיד הוּא אֹכֵל וְהוּא פִסֵּחַ שְׁתֵּי רַגְלָֽיו
u./me.fi.Vo.shet yo.Shev bi./Ru.sha.Lim ki 'al- shul.Chan ha./Me.lekh ta.Mid hu' 'o.Khel ve./Hu' pi.Se.ach she.Tei rag.La/v
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"A Mefibošet obitava u Jeruzalemu jer za stolom kralja neprestano on jede a on hrom obje noge svoje."
1. obitava Izvornik: יֹשֵׁב [yoshev] Gramatika: Aktivni particip muškog roda jednine glagola 'yashav' (sjediti, stanovati, obitavati). Korištenje participa umjesto svršenog oblika označava trajno, kontinuirano stanje. Značenje: Ukazuje na trajnost i sigurnost Mefibošetovog novog prebivališta. Njegovo 'sjedenje' u glavnom gradu predstavlja potpunu integraciju u kraljevski dvor i konačni kraj njegovog progonstva i skrivanja.
2. za stolom kralja Izvornik: עַל שֻׁלְחַן הַמֶּלֶךְ ['al shulchan hamelekh] Gramatika: Imenica 'shulchan' (stol) u konstruktnom stanju, usko vezana s imenicom 'melekh' (kralj) koja nosi određeni član 'ha'. Značenje: Ovaj izraz u drevnom svijetu označava najvišu čast, bliskost i intimno zajedništvo. Jesti za kraljevim stolom značilo je biti prihvaćen kao član obitelji, primati trajnu opskrbu i uživati apsolutnu zaštitu suverena.
3. neprestano Izvornik: תָּמִיד [tamiyd] Gramatika: Prilog koji izražava trajnost, kontinuitet ili neprekidnost, a vrlo često se koristi u kultnom kontekstu hrama (npr. neprestana paljenica). Značenje: Naglašava neopozivost Davidovog saveza i milosti koja mu je ukazana. Mefibošetov status nije privremen niti ovisi o njegovim osobnim zaslugama, već je osiguran kraljevim trajnim i bezuvjetnim obećanjem.
4. jede Izvornik: אֹכֵל ['okhel] Gramatika: Aktivni particip muškog roda jednine glagola 'akhal' (jesti). Služi kao nadopuna prilogu 'tamiyd' kako bi dodatno istaknuo redovitost radnje. Značenje: Ovaj redoviti čin konzumacije za istim stolom simbolizira savez vjerne ljubavi (chesed) i pomirenje dviju dinastija. Poništena je svaka prijetnja koju bi Mefibošet kao preživjeli član Šaulove kuće mogao predstavljati za Davida.
5. hrom obje noge svoje Izvornik: פִסֵּחַ שְׁתֵּי רַגְלָֽיו [fisecha shetey raglayv] Gramatika: Pridjev 'fisecha' (hrom) popraćen je konstruktnim spojem broja dva ('shetey') i dualnog oblika imenice za nogu ('regel') s pronominalnim sufiksom 3. lica muškog roda jednine. Značenje: Frazem ističe dramatičan kontrast između njegove teške fizičke onesposobljenosti i njegovog uzvišenog statusa. Iako ga je hromost diskvalificirala iz borbe i mnogih aspekata javnog života, kraljeva milost nadilazi tu stigmu pokrivajući njegovu nemoć. Imena: - Mefibošet [מְפִיבֹשֶׁת / mefivoshet] (osoba) Znači: iz usta sramota / onaj koji raspršuje sramotu Tvorba: Sastoji se od riječi 'pe' (usta) u konstruktnom stanju i 'boshet' (sramota), ili od korijena 'puah' (raspršiti) i 'boshet'. Element 'boshet' (sramota) bio je česta kasnija zamjena za ime kanaanskog boga Baala. Promjena imena: U 1. Ljetopisa 8:34 naziva se Meribaal (מְרִיב בַּעַל), što znači 'Baal se bori' ili 'Baalov junak'. Kasniji pisci su promijenili ime zamjenom teoforske komponente 'baal' riječju 'boshet' (sramota) kako bi izbjegli izgovaranje imena stranog božanstva.
- Jeruzalem [יְרוּשָׁלִַם / yerushalaim] (grad) Znači: temelj Šalema / grad mira Tvorba: Ime vjerojatno spaja zapadnosemitski korijen 'yry' (osnovati, položiti temelj) i ime drevnog kanaanskog božanstva večernje zvijezde Šalema (Shalem). U kasnijoj tradiciji prepoznat je srodni korijen 'shalom' (mir). Promjena imena: U ranijim biblijskim tekstovima grad se naziva Šalem (Postanak 14,18), a neposredno prije Davidovog osvajanja zvao se Jebus (יְבוּס) po narodu Jebusejaca. Osvajanjem postaje i nosi titulu 'Davidov grad'.
Ovaj stih predstavlja snažan teološki i narativni vrhunac izvještaja o Davidovoj milosti prema preostaloj Šaulovoj kući. Prikazuje nevjerojatan kontrast između Mefibošetove bespomoćnosti (pripadnik zbačene dinastije, hrom u obje noge) i njegove uzvišene i potpuno osigurane pozicije (trajno blagovanje za kraljevim stolom u Jeruzalemu). Davidov postupak temeljito ilustrira koncept vjerničke ljubavi ili milosti (hesed) koji odražava i anticipira samu Božju milost prema ranjenom, slomljenom i nezaslužnom čovjeku.
U povijesnom i širem kontekstu, stih zatvara krug krvavog sukoba dviju dinastija. Umjesto osvete i potpunog istrebljenja bivše kraljevske loze, što je bila standardna praksa na drevnom Bliskom istoku radi sprečavanja pobuna, David odlučuje integrirati potomka svog 'neprijatelja' za svoj obiteljski stol. Mefibošetova hromost ostaje vidljivi podsjetnik na njegovu nemoć i ovisnost o kralju, no u prisutnosti suverena sva je njegova ljudska oskudica izbrisana i trajno pokrivena obiljem milosti.