A slijedio je Isusa Šimun Petar i drugi učenik. Taj pak učenik bijaše poznat velikomu svećeniku te uđe zajedno s Isusom u dvorište velikoga svećenika.
A Petar stajaše vani kod vrata. Iziđe dakle onaj drugi učenik, koji bijaše poznat velikomu svećeniku, i reče vratarici te uvede Petra.
Govori dakle Petru sluškinja vratarica: "Zar si i ti od učenika Ovoga Čovjeka?" Govori onaj: "Nisam."
A stajahu sluge i službenici, naloživši žeravicu jer bijaše hladno, i grijahu se; a bijaše i Petar s njima stojeći i grijući se.
Veliki svećenik dakle upita Isusa o Njegovim učenicima i o Njegovu nauku.
Govori dakle Petru sluškinja vratarica: "Zar si i ti od učenika Ovoga Čovjeka?" Govori onaj: "Nisam."
Onda reče sluškinja vratarica Petru: da nijesi i ti učenik ovoga čovjeka? On reče: nijesam.
λέγει οὖν τῷ Πέτρῳ ἡ παιδίσκη ἡ θυρωρός· μὴ καὶ σὺ ἐκ τῶν μαθητῶν εἶ τοῦ ἀνθρώπου τούτου; λέγει ἐκεῖνος· οὐκ εἰμί.
legei oun tō Petrō hē paidiskē hē thurōros mē kai su ek tōn mathētōn ei tou anthrōpou toutou legei ekeinos ouk eimi
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Govori dakle Petru sluškinja vratarica: Zar i ti od učenika jesi čovjeka ovoga? Govori onaj: Ne jesam."
1. Govori dakle Izvornik: λέγει οὖν [legei oun] Gramatika: Glagol u prezentu aktivnom, indikativ, 3. lice jednine (povijesni prezent za oživljavanje pripovijedanja), praćen zaključnim i prijelaznim veznikom. Značenje: Veznik povezuje scenu s prethodnim uvođenjem Petra u dvorište po zagovoru drugog učenika, dok povijesni prezent čitatelja izravno unosi u napetost trenutka suočavanja na vratima.
2. sluškinja vratarica Izvornik: ἡ παιδίσκη ἡ θυρωρός [hē paidiskē hē thurōros] Gramatika: Dvije imenice ženskog roda u nominativu jednine, svaka sa svojim određenim članom u apoziciji ('ona mlada ropkinja, ona čuvarica vrata'). Značenje: Nasuprot rimskim ili hramskim vojnicima u Getsemaniju, prvi Petrov pad izaziva osoba s najnižeg društvenog ruba, mlada ropkinja na ulazu, čime se razotkriva krhkost njegove ranije samouvjerenosti.
3. Zar i ti Izvornik: μὴ καὶ σὺ [mē kai su] Gramatika: Upitna niječna čestica koja u grčkom uvodi pitanje na koje se očekuje negativan odgovor ('nije valjda da si i ti...'), uz veznički prilog 'i' te naglašenu osobnu zamjenicu u nominativu jednine. Značenje: Riječ 'i' (također) upućuje na to da je vratarica već znala da je onaj drugi učenik, koji je Petra uveo, Isusov sljedbenik; konstrukcija pitanja s očekivanim 'ne' Petru zapravo olakšava i sugerira nijekanje.
4. od učenika ... čovjeka ovoga Izvornik: ἐκ τῶν μαθητῶν ... τοῦ ἀνθρώπου τούτου [ek tōn mathētōn ... tou anthrōpou toutou] Gramatika: Prijedlog s genitivom množine u partitivnoj funkciji (pripadnost skupini), te imenica s članom i pokaznom zamjenicom u genitivu jednine muškog roda. Značenje: Izraz 'ovoga čovjeka' u ustima sluškinje nosi prizvuk ravnodušnosti ili blagog prezira prema uhićeniku, svodeći Isusa na običnog optuženika čije se ime niti ne izgovara.
5. Ne jesam Izvornik: οὐκ εἰμί [ouk eimi] Gramatika: Izravna objektivna negacija uz glagol 'biti' u prezentu aktivnom, indikativ, 1. lice jednine. Značenje: U Ivanovu evanđelju, gdje se Isus upravo uhićivačima objavio božanskim 'Ja jesam' (ἐγώ εἰμι), Petar svoj identitet učenika poništava tragičnom suprotnošću 'Ja nisam' (οὐκ εἰμί), odričući se zajedništva sa svojim Učiteljem. Imena: - Petar [Πέτρῳ (nom. Πέτρος, aram. כֵּיפָא) / Petrō (nom. Petros, aram. Kefa)] (osoba) Znači: Stijena, kamen Tvorba: Grčka imenica Πέτρος (kamen, klisura) prevodi aramejsku riječ Kefa (stijena). Tekst objašnjava: U Iv 1,42 Isus mu pri prvom susretu kaže: 'Ti ćeš se zvati Kefa' (što prevedeno znači Petar – Stijena). Promjena imena: Izvorno ime mu je Šimun (heb. Šim'on – 'Bog je čuo'), a Isus mu daje novo ime Kefa (Petar) kao proročko određenje njegove uloge u Crkvi.
Ovaj stih (Ivan 18,17) donosi ključan trenutak Petrovog prvog zatajenja. Evanđelist Ivan majstorski gradi kontrast između Isusa, koji nedugo prije toga hrabro stoji pred naoružanim vojnicima priznajući tko je, i Petra, koji se lomi pred jednostavnim i gotovo sugestivnim pitanjem jedne neznatne sluškinje-vratarice.
Petrov odgovor 'Nisam' (Ouk eimi) teološki je duboko znakovit jer predstavlja antitezu Isusovom slavnom 'Ja jesam'. Kroz ovaj prizor, tekst naglašava krhkost ljudske vjere i slabost čak i najistaknutijih Isusovih učenika u trenucima pritiska i straha, ističući pritom Isusovu jedinstvenu hrabrost i podložnost Očevoj volji.