Efrajim nije protjerao Kanaance koji su prebivali u Gezeru, te su Kanaanci prebivali usred njega u Gezeru.
Efrajim nije protjerao Kanaance koji su prebivali u Gezeru, te su Kanaanci prebivali usred njega u Gezeru.
Zebulun ne protjera stanovnike Kitrona ni stanovnike Nahalola, te se Kanaanci nastaniše usred njega i postadoše podložni tlaci.
Ašer nije protjerao stanovnike Akona, ni stanovnike Sidona, ni Mahalab, Akzib, Helbu, Afik i Rehob.
Ašerovci se nastaniše usred Kanaanaca, stanovnika zemlje, jer ih ne istjeraše.
Naftali nije otjerao stanovnike Bet-Šemeša ni stanovnike Bet-Anata, nego se nastanio usred Kanaanaca, stanovnika te zemlje, a stanovnici Bet-Šemeša i Bet-Anata postadoše im podložni tlaci.
Ašer nije protjerao stanovnike Akona, ni stanovnike Sidona, ni Mahalab, Akzib, Helbu, Afik i Rehob.
Asir ne izagna stanovnika iz Akona, ni stanovnika iz Sidona ni iz Alava, ni iz Ahaziva, ni iz Helve, ni iz Afika, ni iz Reova;
אָשֵׁר לֹא הוֹרִישׁ אֶת יֹשְׁבֵי עַכּוֹ וְאֶת יוֹשְׁבֵי צִידוֹן וְאֶת אַחְלָב וְאֶת אַכְזִיב וְאֶת חֶלְבָּה וְאֶת אֲפִיק וְאֶת רְחֹֽב
'a.Sher lo' ho.Rish 'et- yo.she.Vei a.Ko ve./'Et yo.she.Vei tzi.Don ve./'Et 'ach.Lav ve./'Et 'akh.Ziv ve./'Et chel.Bah ve./'Et 'a.Fik ve./'Et re.Cho
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Ašer ne protjera stanovnike Akoa, i stanovnike Sidona, i Ahlab, i Akziv, i Helbu, i Afik, i Rehov."
1. ne protjera Izvornik: לֹא הוֹרִישׁ [lo' horiysh] Gramatika: Spoj negacije 'lo' i glagola u Hifil perfektu, 3. lice jednine muškog roda od korijena יָרַשׁ (yarash - naslijediti, posjedovati). Hifil oblik označava uzrokovanje radnje, odnosno 'učiniti da netko bude razbaštinjen' ili 'otjerati'. Značenje: Izražava neuspjeh plemena Ašer u ispunjenju Božje zapovijedi o potpunom osvajanju Obećane zemlje. Glagol 'yarash' ovdje nosi teološku težinu jer se odnosi na Božje obećanje predaje zemlje u posjed, što Ašer nije uspio realizirati.
2. oznaka akuzativa (objekta) Izvornik: אֶת / וְאֶת ['et / ve'et] Gramatika: Neodrediva čestica koja služi kao marker izravnog objekta ispred određenih imenica. Ne prevodi se samostalno na hrvatski, već se odražava kroz padež (akuzativ). Značenje: Ova čestica jasno strukturira rečenicu nizajući točne lokacije i skupine ljudi nad kojima Ašer nije izvršio zapovijed. Naglašava konkretnost i opsežnost neuspjeha, nabrajajući grad po grad.
3. stanovnike Izvornik: יֹשְׁבֵי / יוֹשְׁבֵי [yoshvey] Gramatika: Qal aktivni particip, muški rod množina u konstruktnom (vezanom) stanju od korijena יָשַׁב (yashav - sjediti, stanovati, prebivati). Doslovno znači 'sjedioci' ili 'prebivatelji'. Značenje: Ukazuje na čvrsto ukorijenjeno kanaansko stanovništvo koje nije bilo samo privremeno prisutno, već duboko naseljeno u svojim obalnim i utvrđenim gradovima. Njihovo 'sjedenje' u zemlji stoji u kontrastu s Ašerovim zadatkom da ih istjera. Imena: - Ašer [אָשֵׁר / 'asher] (osoba / pleme) Znači: sretan, blagoslovljen Tvorba: Ime potječe od hebrejskog korijena אָשַׁר (ashar), što znači biti sretan, ići ravno ili napredovati. Tekst objašnjava: U Postanku 30,13, prilikom rođenja, Lea objašnjava ime riječima: 'Blago meni! Žene će me zvati sretnom!' (be'oshri), dajući mu zbog toga ime Ašer.
- Ako [עַכּוֹ / 'ako] (grad) Znači: nepoznato Tvorba: Ovo drevno obalno feničko naselje nema pouzdanu i jasnu semitsku etimologiju. Neki znanstvenici sugeriraju vezu s arapskim riječima za 'ugrijani pijesak', ali to ostaje samo nagađanje.
- Sidon [צִידוֹן / tsiydon] (grad) Znači: ribarsko mjesto, lovište Tvorba: Izvedeno od semitskog korijena צָד (tsad), koji znači loviti (posebno loviti ribu), uz dodatak sufiksa -on koji označava mjesto. Grad je bio poznata pomorska luka.
- Ahlab [אַחְלָב / 'achlav] (grad) Znači: plodno mjesto, masnoća Tvorba: Tvoreno od korijena חֵלֶב (chelev), što označava masnoću, obilje ili najbolji dio nečega, te pojam חָלַב (chalav) za mlijeko, ukazujući na poljoprivrednu plodnost područja.
- Akziv [אַכְזִיב / 'akhziyv] (grad) Znači: laž, prijevara, razočaranje Tvorba: Izvedeno od korijena כָּזַב (kazav) koji znači lagati ili iznevjeriti. Vjerojatno je nazvan po presušivom potoku (vadiju) koji je ljeti 'lagao' i razočarao žedne putnike.
- Helba [חֶלְבָּה / chelba] (grad) Znači: plodnost, obilje Tvorba: Kao i Ahlab, naziv potječe od korijena חֵלֶב (chelev) za masnoću i plodnost. Moguće je da se radi o drugom imenu za isto područje ili sestrinskom naselju u blizini.
- Afik [אֲפִיק / 'afiyk] (grad) Znači: korito potoka, snažan Tvorba: Ime dolazi od korijena אָפַק (afaq) koji znači obuzdati ili biti snažan, te imenice 'afiq' koja označava vodeno korito, klanac ili kanal koji usmjerava i zadržava vodu.
- Rehov [רְחֹב / rechov] (grad) Znači: široko mjesto, trg, prostranstvo Tvorba: Potječe od hebrejskog korijena רָחַב (rachav), što znači biti širok, prostran ili oslobođen. Ime opisuje geografski prostrano naselje ili njegov veliki središnji trg.
Ovaj stih (Suci 1,31) bilježi ključan povijesni trenutak u kojem pleme Ašer nije uspjelo preuzeti kontrolu nad svojim dodijeljenim područjem. Umjesto da osvoje moćne kanaanske i feničke utvrde uz obalu Sredozemnog mora (poput Akoa i Sidona), Ašerovci su doživjeli potpun vojni i politički neuspjeh. Nabrajanjem čak sedam istaknutih gradova, pisac naglašava razmjere njihove nemoći pred neprijateljskim naseljima koja su kontrolirala unosne trgovačke rute i plodne ravnice.
Teološki gledano, ovaj stih uvodi središnji motiv Knjige o Sucima: izraelski kompromis s Kanaancima. Neuspjeh Ašera da izvrši nalog o istjerivanju lokalnog stanovništva rezultirao je time da su Izraelci postali manjina u vlastitoj zemlji. Zajednički suživot sa stanovnicima koji su njegovali poganske kultove neizbježno je vodio prema duhovnom sinkretizmu, kulturnoj asimilaciji i kršenju Saveza, što će rezultirati ponavljanim ciklusima otpadništva, kazne i oslobođenja u stoljećima koja slijede.