Poslije toga siđoše sinovi Judini boriti se protiv Kanaanaca, stanovnika Gorja, Negeba i Šefele.
Poslije toga siđoše sinovi Judini boriti se protiv Kanaanaca, stanovnika Gorja, Negeba i Šefele.
Potom Juda pođe na Kanaance koji prebivahu u Hebronu - a ime Hebronu ranije bijaše Kirjat Arba - te pobiše Šešaja, Ahimana i Talmaja.
Odatle ode k stanovnicima Debira, a ime Debira nekoć bijaše Kirjat Sefer.
I reče Kaleb: "Onome tko udari Kirjat Sefer i zauzme ga, dat ću svoju kćer Aksu za ženu."
Osvoji ga Otniel, sin Kenaza, Kalebova mlađega brata, te mu Kaleb dade za ženu svoju kćer Aksu.
Odatle ode k stanovnicima Debira, a ime Debira nekoć bijaše Kirjat Sefer.
A odatle otidoše na Davirane, a Daviru prije bješe ime Kirijat-Sefer.
וַיֵּלֶךְ מִשָּׁם אֶל יוֹשְׁבֵי דְּבִיר וְשֵׁם דְּבִיר לְפָנִים קִרְיַת סֵֽפֶר
va/i.Ye.lekh mi./Sham 'el- yo.she.Vei de.Vir ve./shem- de.Vir le./fa.Nim kir.yat- Se.fer
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I ode od tamo k stanovnicima Debira a ime Debira ranije grad knjige"
1. I ode Izvornik: וַיֵּלֶךְ [vayelekh] Gramatika: Qal imperfekt, 3. lice jednine muškog roda glagola הָלַךְ (halakh) s vav-konsekutivnim. Ovaj oblik uobičajeno prevodi radnju u prošlost i stvara narativni slijed. Značenje: Označava nastavak vojnog napredovanja i kontinuitet izraelskog preuzimanja Obećane zemlje. Glagol sugerira odlučnost i neprekidnu akciju u osvajanju.
2. stanovnicima Izvornik: יוֹשְׁבֵי [yoshvey] Gramatika: Qal aktivni particip glagola יָשַׁב (yashav - sjediti, obitavati), muški rod množine u konstruktnom stanju (status constructus). Značenje: Ukazuje na domicilno kanaansko stanovništvo koje je tamo bilo trajno naseljeno i utvrđeno. Suprotstavlja se Izraelcima koji u tom trenutku nastupaju kao došljaci i osvajači.
3. ranije Izvornik: לְפָנִים [lefaniym] Gramatika: Prijedlog ל (le) spojen s imenicom množine פָּנִים (panim - lice). Doslovno 'prema licu', a idiomatski znači 'nekada', 'u prošlosti' ili 'prije'. Značenje: Otkriva povijesnu svijest biblijskog pisca o smjeni kultura. Ovdje tekst izlazi iz puke naracije i služi kao arhivski zapis koji čuva sjećanje na staru kanaansku topografiju.
4. grad knjige Izvornik: קִרְיַת סֵֽפֶר [kiryat sefer] Gramatika: Konstruktni lanac (smihut) imenice קִרְיָה (kiryah - grad, naselje) i סֵפֶר (sefer - knjiga, spis, pismo). Značenje: Sugerira da je grad prije izraelskog osvajanja bio važno administrativno, arhivsko ili obrazovno središte Kanaanca. To mu daje poseban strateški i kulturni značaj u kontekstu antičkog Bliskog istoka. Imena:
- Debir [דְּבִיר / deviyr] (grad) Znači: Svetište / Stražnja soba / Pašnjak Tvorba: Dolazi od semitskog korijena d-b-r. Može označavati unutarnje svetište ili mjesto proročišta (povezano s rječju 'dabar' - riječ, govor), a prema drugoj teoriji odnosi se na stražnji dio ili mjesto za ispašu. Promjena imena: Ovo je novi, izraelski naziv za grad koji se ranije zvao Kirjat Sefer.
- Kirjat Sefer [קִרְיַת סֵֽפֶר / kiryat sefer] (grad) Znači: Grad knjige / Grad pisara Tvorba: Složenica od kanaansko-hebrejske riječi 'kiryah' (grad) i riječi 'sefer' (knjiga, dokument, arhiva). Promjena imena: Staro, kanaansko ime grada koje je nakon izraelskog osvajanja promijenjeno u Debir.
Ovaj stih (koji se u identičnom obliku pojavljuje u Jošui 15:15 i Sucima 1:11) opisuje nastavak izraelskog vojnog pohoda na jug Kanaana, unutar teritorija dodijeljenog Judinom plemenu. Bilježi trenutak kada Kalebove snage napreduju prema gradu Debiru kako bi ga zauzele i asimilirale u izraelski posjed.
Stih je iznimno značajan zbog svoje usputne arheološke i povijesne bilješke. Navođenje starog imena grada, 'Kirjat Sefer' (Grad knjige ili Grad arhiva), svjedoči o tome da su rani Izraelci prepoznali postojanje razvijene, pismene kanaanske kulture s administrativnim središtem prije svog dolaska. Preimenovanje grada u Debir ne označava samo vojnu pobjedu, već i dublju kulturnu tranziciju kojom osvajači uspostavljaju novi identitet i brišu staru administrativnu neovisnost pokorenog teritorija.