Početna ›

2. Samuelova 10,19 — Druga knjiga o Samuelu

©
Hrvatski tekst: izmijenjena inačica ekumenskog prijevoda T. Dretara, CC BY-SA. Hebrejski: WLC (javno vlasništvo); morfologija OSHB, CC BY 4.0. Cjelovite licence i uvjeti
Veličina teksta
Visina stihova
Prikaz

To javiše Davidu, a on okupi sav Izrael, prijeđe Jordan i dođe u Helam. Aramejci se svrstaše protiv Davida i boriše se s njim.

Aram pobježe pred Izraelom, a David pobi Aramu sedam stotina kola i četrdeset tisuća konjanika. Udari i Šobaka, zapovjednika njegove vojske, te on ondje umrije.

Svi kraljevi, sluge Hadadezerove, vidješe da su potučeni pred Izraelom, pa sklopiše mir s Izraelom i služiše mu. A Aramejci se pobojaše više spašavati sinove Amonove.

Biblija

Svi kraljevi, sluge Hadadezerove, vidješe da su potučeni pred Izraelom, pa sklopiše mir s Izraelom i služiše mu. A Aramejci se pobojaše više spašavati sinove Amonove.

Daničić-Karadžić

I kad vidješe svi carevi, sluge Adad-Ezerove, da ih razbi Izrailj, učiniše mir s Izrailjem, i služahu im, i Sirci ne smijahu više pomagati sinovima Amonovijem.

Original

וַיִּרְאוּ כָֽל הַמְּלָכִים עַבְדֵי הֲדַדְעֶזֶר כִּי נִגְּפוּ לִפְנֵי יִשְׂרָאֵל וַיַּשְׁלִמוּ אֶת יִשְׂרָאֵל וַיַּֽעַבְדוּם וַיִּֽרְאוּ אֲרָם לְהוֹשִׁיעַ עוֹד אֶת בְּנֵי עַמּֽוֹן

Izgovor

va/i.yir.'U khol- ha./me.la.Khim 'av.Dei ha.dad.'E.zer ki ni.ge.Fu li/f.Nei Yis.ra.'El va/i.yash.Li.mu 'et- Yis.ra.'El va/i.ya.'av.Du/m va/i.yir.'U 'a.Ram le./ho.Shi.a' od 'et- be.Nei a.Mon

Moji komentari

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

Doslovni prijevod

"I vidješe svi kraljevi sluge Hadadezerove da su potučeni pred Izraelom i sklopiše mir s Izraelom i služiše im i pobojaše se Aram spasiti više sinove Amona."

Analiza

1. I vidješe Izvornik: וַיִּרְאוּ [vayir'u] Gramatika: Glagol ראה (ra'ah - vidjeti), Qal imperfekt (wayyiqtol) u 3. licu množine. Ovaj oblik tvori namjernu igru riječi (paronomaziju) s naizgled identičnim glagolom za strah na kraju stiha. Značenje: Glagol naglašava promjenu percepcije aramejskih kraljeva koji, suočeni sa stvarnošću vojnog poraza, napokon 'vide' odnosno shvaćaju Božju suverenost i nadmoć Izraela.

2. da su potučeni Izvornik: כִּי נִגְּפוּ [kiy nigefu] Gramatika: Veznik 'kiy' (da) stoji uz glagol נגף (nagaf - udariti, potući) u Nifal perfektu, 3. lice množine. Nifal je pasivna forma koja ovdje označava stanje pretrpljenog poraza. Značenje: Pasivni oblik sugerira da poraz nije bio samo stvar vojne taktike, već da je bio djelo božanske intervencije i suda u korist Izraela. Priznanje poraza prvi je korak prema podložnosti koja slijedi.

3. i sklopiše mir Izvornik: וַיַּשְׁלִמוּ [vayashlimu] Gramatika: Glagol שלם (sh-l-m - biti potpun, dovršen), u Hifil imperfektu (wayyiqtol) 3. lica množine. Hifil oblik 'hishlim' označava uspostavljanje mira, mirenje ili sklapanje saveza. Značenje: Sklapanje mira iz ovog korijena ne znači tek puki prestanak rata, nego uspostavljanje novog, cjelovitog poretka i odnosa. U ovom kontekstu to znači prihvaćanje vazalnog odnosa i prestanak neprijateljstva.

4. i služiše im Izvornik: וַיַּֽעַבְדוּם [vaya'avdum] Gramatika: Glagol עבד ('-b-d - služiti, raditi) u Qal imperfektu (wayyiqtol) s pronominalnim (zamjeničkim) sufiksom za 3. lice množine ('-um' - njima). Značenje: Ova riječ nosi snažnu teološku i političku težinu. Aramejski su kraljevi iz statusa slugu (vasala) poraženog Hadadezera prešli u status slugu pobjedničkog Izraela, ispunjavajući obećanje o Davidovoj dominaciji.

5. i pobojaše se Izvornik: וַיִּֽרְאוּ [vayir'u] Gramatika: Glagol ירא (yare' - bojati se), Qal imperfekt (wayyiqtol) u 3. licu množine. Gramatički se u korijenu razlikuje od prvog 'vayir'u' (vidješe), ali masoretska punktacija tvori fonetsku bliskost. Značenje: Ova majstorska igra riječi (vidjeli su -> pobojali su se) nosi jasnu teološku pouku: pravo 'viđenje' stvarnosti i Božje moći redovito dovodi do strahopoštovanja. Bog je na taj način potpuno pacificirao arogantnog neprijatelja.

6. spasiti Izvornik: לְהוֹשִׁיעַ [lehoshiy'a] Gramatika: Glagol ישע (y-sh-' - spasiti, izbaviti), Hifil infinitiv konstruktni. Dolazi s prefiksom prijedloga 'lamed' (za, da bi). Značenje: Iz ovog istog korijena potječu imena Isus (Ješua), Jošua, te poklik 'hozana'. Ovdje glagol ilustrira ljudsku nemoć: pokušaji poganskih naroda da jedni drugima budu 'spasitelji' propadaju pred jedinim istinskim izbaviteljem, Bogom Izraelovim. Imena: - Hadadezer [הֲדַדְעֶזֶר / hadad'ezer] (osoba) Znači: Hadad je pomoć Tvorba: Ime je teoforično, tvoreno spajanjem imena zapadnosemitskog (aramejskog) boga oluje 'Hadad' i semitskog korijena 'ezer (עֵזֶר) koji znači 'pomoć'.

- Izrael [יִשְׂרָאֵל / yisra'el] (narod) Znači: Bog se bori / Onaj koji se bori s Bogom Tvorba: Ime se sastoji od glagolskog korijena 'sarah' (שָׂרָה - boriti se, ustrajati) i božanskog imena 'El' (אֵל

- Bog). Tekst objašnjava: U Postanku 32:28 tekst objašnjava da je to ime dano Jakovu jer se 'borio s Bogom i s ljudima i nadvladao'. Promjena imena: Jakov (što se prevodi kao 'onaj koji drži za petu' ili 'varalica') preimenovan je u Izrael, što označava transformaciju karaktera iz spletkara u onoga tko iskreno i izravno vodi duhovnu borbu pred Bogom.

- Aram [אֲרָם / 'aram] (narod) Znači: Uzvišeni / Visija Tvorba: Etimologija je donekle neizvjesna, no vjerojatno dolazi od semitskog korijena 'r-w-m' (רום - biti visok, uzvišen). Najčešće se smatra da se odnosi na visinske ili brdske predjele u kojima je taj narod prvotno prebivao.

- Amon [עַמּֽוֹן / 'amon] (narod) Znači: Srodnik / Narodni Tvorba: Ime vuče podrijetlo iz semitske riječi 'am (עַם - narod, pleme, srodnik po ocu) na koju je dodan patronimski nastavak -on. Tekst objašnjava: Postanak 19:38 izričito objašnjava da su Amonci potomci Lotovog mlađeg sina kojeg je nazvao 'Ben-Ami', što doslovno znači 'sin moga naroda/roda'.

Zaključak

Ovaj stih (2. Samuelova 10:19) označava vrhunac i rasplet velike vojne i političke krize tijekom Davidove vladavine, u kojoj se ogromna koalicija Aramejaca i Amonaca podigla protiv Izraela. Nakon potpunog vojnog sloma neprijatelja, brojni su se lokalni vladari odlučili dragovoljno podložiti Izraelu kako bi sačuvali živote, čime su trajno napustili svoje savezništvo s Amoncima te priznali novonastali poredak i Davidov suverenitet.

Teološki gledano, tekst iznimno vješto ukazuje na iluziju i nestabilnost zemaljske moći naspram Božjih obećanja. Izvanredna hebrejska igra riječi između 'vidjeti' i 'bojati se' funkcionira kao središnja poruka stiha – jasna spoznaja stvarne božanske intervencije stvara ispravan i spasonosan strah koji arogantne neprijatelje pretvara u ponizne podložnike. Ova iznenadna pacifikacija okolnih naroda ujedno predstavlja snažan starozavjetni prototip budućeg eshatološkog mira u kojemu će sva kraljevstva služiti uspostavljenom Božjem vladaru.