Prorok je gospodar proročkog duha koji ga nadahnjuje.
Prorok je gospodar proročkog duha koji ga nadahnjuje.
Jer Bog nije Bog nereda, već Bog mira.
Kao u svim Crkvama svetih, neka žene šute u zajednici: njima nije dopušteno govoriti; one trebaju ostati podložne, kako to također i Zakon kaže.
Ako se žele o nečemu poučiti, neka kod kuće pitaju svoje muževe. Nije prikladno da žena govori u Crkvi.
Je li Riječ Božja od vas proizašla? Jeste li je samo vi primili?
Kao u svim Crkvama svetih, neka žene šute u zajednici: njima nije dopušteno govoriti; one trebaju ostati podložne, kako to također i Zakon kaže.
Žene vaše da ćute u crkvama; jer se njima ne dopusti da govore, nego da slušaju, kao što i zakon govori.
Αἱ γυναῖκες ὑμῶν ἐν ταῖς ἐκκλησίαις σιγάτωσαν· οὐ γὰρ ἐπιτρέπεται αὐταῖς λαλεῖν, ἀλλ᾽ ὑποτασσέσθωσαν καθὼς καὶ ὁ νόμος λέγει.
Hai gunaikes humōn en tais ekklēsiais sigatōsan ou gar epitrepetai autais lalein all᾽ hupotassesthōsan kathōs kai ho nomos legei
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Žene u crkvama neka šute, ne jer dopušta se njima govoriti; nego neka se podlože, kao što i zakon govori."
Žene (grč. γυναῖκες - gynaikes): Imenica u nominativu množine. U grčkom jeziku ova riječ može značiti 'žene' općenito ili specifično 'supruge'. Ovo je ključno za teološku interpretaciju odnosi li se zabrana na sve žene u crkvi ili samo na supruge u kontekstu javnog prosuđivanja proroštava njihovih muževa.
Crkvama (grč. ἐκκλησίαις - ekklēsiais): Od ἐκκλησία (ekklēsia), što znači 'skupština' ili 'sazvani zbor'. U Novom zavjetu označava okupljanje vjernika, odnosno lokalnu zajednicu.
Neka šute (grč. σιγάτωσαν - sigatōsan): Glagol u imperativu prezenta, treće lice množine (od σιγάω). Prezentski imperativ ukazuje na kontinuirano ili uobičajeno djelovanje. Zanimljivo je da Pavao isti ovaj glagol u istom poglavlju koristi za govornike u jezicima ako nema tumača (r. 28) i za proroke kada drugi dobije objavu (r. 30). To ukazuje da cilj nije apsolutna, trajna nijemost, već prekidanje ometajućeg govora radi uspostave reda.
Ne jer (grč. οὐ γὰρ - ou gar): Prijedlog koji veže objašnjenje zašto žene trebaju šutjeti; doslovno 'ne naime'.
Dopušta se (grč. ἐπιτρέπεται - epitrepetai): Glagol u prezentu pasivnom. Prezentsko vrijeme ukazuje na trajno pravilo ili praksu. Korištenje pasivnog oblika može implicirati božansko dopuštenje (tzv. teološki pasiv) ili općeprihvaćeni apostolski i crkveni poredak.
Govoriti (grč. λαλεῖν - lalein): Infinitiv prezenta od λαλέω (laleō). Riječ se koristi za razne oblike vokalizacije (govoriti, pričati, objavljivati). Budući da Pavao u 11. poglavlju dopušta ženama molitvu i proricanje, ovdje 'lalein' vjerojatno označava specifičnu vrstu govora koja je stvarala nemir, poput ometajućeg postavljanja pitanja tijekom bogoslužja (što potvrđuje 35. redak) ili neovlaštenog javnog podučavanja.
Nego neka se podlože (grč. ἀλλὰ ὑποτασσέσθωσαν - alla hypotassesthōsan): Imperativ prezenta srednjeg ili pasivnog glasa od ὑποτάσσω (hypotassō). Ovaj glagol nosi značenje svrstavanja u red (izvorno vojni termin). Srednji glas implicira dragovoljno poštivanje poretka i samokontrolu, a ne slijepu, prisilnu pokornost ili tlačenje.
Zakon (grč. νόμος - nomos): Odnosi se na Stari zavjet, posebno Petoknjižje (Toru). Budući da Tora nigdje izričito ne zapovijeda ženama da šute na bogoslužjima, Pavao se ovdje vrlo vjerojatno poziva na temeljni princip poretka stvaranja iz Knjige Postanka (Postanak 2), na koji se naslanjaju obiteljski i crkveni odnosi autoriteta.
Ovaj stih (1. Korinćanima 14:34) dio je šireg Pavlovog diskursa o održavanju reda, mira i pristojnosti tijekom crkvenih okupljanja u Korintu (1. Kor 14:26-40). S obzirom na to da je Pavao ranije u istoj poslanici (1. Kor 11:5) dao jasne upute o tome kako žene trebaju moliti i prorokovati u crkvi, povijesno i gramatički je opravdano zaključiti da zabrana govora ovdje nije apsolutna. Kontekst strogo sugerira da se ograničenje odnosi na onu vrstu govora koji je uzrokovao nemir na bogoslužju, poput kaotičnog postavljanja pitanja, javnog prepiranja ili preuzimanja autoritativne uloge prosuđivanja proroštava muškaraca.
Teološki, tekst naglašava biblijski princip poretka, jer Bog nije Bog nereda, nego mira. Poziv na 'podložnost' (hypotassō) ne implicira manju vrijednost ili ontološko dostojanstvo žena u odnosu na muškarce, već odražava dobrovoljno podređivanje božanski ustanovljenom autoritetu radi funkcioniranja zajednice. U apostolskoj crkvi, sloboda u Duhu nije značila anarhiju, već odgovorno služenje darovima unutar strukture koja izgrađuje sve vjernike.