Ako vas nevjernik pozove i vi prihvatite onamo otići, jedite sve što vam je ponuđeno, ne postavljajući pitanja zbog svoje savjesti.
Ako vas nevjernik pozove i vi prihvatite onamo otići, jedite sve što vam je ponuđeno, ne postavljajući pitanja zbog svoje savjesti.
Ali, kaže li vam netko: "Ovo je žrtvovano meso", ne jedite ga, zbog onoga tko vas je upozorio i s razloga savjesti.
Govorim ovdje, ne o vašoj savjesti, već o njegovoj. Jer, zašto bi moju slobodu sudila druga savjest?
Ako uzmem hranu zahvaljujući, zašto bih bio ukoren zbog onoga za što iskazujem zahvalnost?
Dakle, bilo da jedete, bilo da pijete, što god činili, sve činite za slavu Božju.
Govorim ovdje, ne o vašoj savjesti, već o njegovoj. Jer, zašto bi moju slobodu sudila druga savjest?
Ali ne govorim za savjest tvoju, nego drugoga; jer zašto da moju slobodu sudi savjest drugoga?
συνείδησιν δὲ λέγω οὐχὶ τὴν ἑαυτοῦ ἀλλὰ τὴν τοῦ ἑτέρου. ἱνατί γὰρ ἡ ἐλευθερία μου κρίνεται ὑπὸ ἄλλης συνειδήσεως;
suneidēsin de legō ouchi tēn he'autou alla tēn tou heterou hinati gar hē eleutheria mou krinetai hupo allēs suneidēseōs
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Savjest pak govorim ne onu od sebe nego onu od drugoga; zašto naime sloboda moja biva suđena od druge savjesti?"
συνείδησιν (savjest - grč. συνείδησις, syneidēsis): Gramatika - imenica, akuzativ, ženski rod, jednina. Značenje - Doslovno 'su-znanje' (syn - sa, oida - znati). Označava unutarnju svijest o moralnoj ispravnosti, savjest kao moralni sudac i kompas unutar čovjeka. δὲ λέγω (pak govorim - grč. δέ, de; λέγω, legō): Gramatika - Veznik 'de' označava blagu suprotnost, nastavak ili pojašnjenje. 'Legō' je glagol u 1. licu jednine prezenta. Značenje - Pavao ovo ubacuje kako bi pojasnio prethodnu misao, u smislu 'a pritom mislim na'. οὐχὶ τὴν ἑαυτοῦ (ne onu od sebe / ne vlastitu - grč. οὐχί, ouchi; ὁ, ho; ἑαυτοῦ, heautou): Gramatika - Pojačana negacija (ouchi) uz određeni član i povratnu zamjenicu u genitivu. Značenje - Apostol jasno izuzima svoju vlastitu savjest iz jednadžbe; on je svjestan svoje kršćanske zrelosti i njegova ga osobna savjest ne osuđuje zbog jela. ἀλλὰ τὴν τοῦ ἑτέρου (nego onu od drugoga - grč. ἀλλά, alla; ὁ, ho; ἕτερος, heteros): Gramatika - Snažan suprotni veznik (alla) uz ponovljeni član (koji stoji umjesto imenice savjest), genitivni član i pridjev 'heteros' (drugi, različit od dva). Značenje - 'Drugi' je ovdje vjernik ili bližnji čija je savjest slabija ili preosjetljiva, te bi ga postupak jakog vjernika mogao sablazniti. ἱνατί γὰρ (zašto naime - grč. ἱνατί, hinati; γάρ, gar): Gramatika - Upitna čestica 'hinati' (nastala od ἵνα τί - 'da bi što') i pojašnjavajući veznik 'gar'. Značenje - Uvodi retoričko pitanje, obrazlažući temeljni razlog zašto valja paziti na tuđu savjest. ἡ ἐλευθερία μου (sloboda moja - grč. ἐλευθερία, eleutheria; ἐγώ, egō): Gramatika - Imenica u nominativu ženskog roda uz posvojni genitiv osobne zamjenice. Značenje - Teološki se odnosi na kršćansku slobodu od legalizma. To je pravo i spoznaja koju vjernik posjeduje znajući da ne postoji hrana koja je sama po sebi nečista. κρίνεται (biva suđena / se sudi - grč. κρίνω, krinō): Gramatika - Glagol u 3. licu jednine pasivnog prezenta. Značenje - Doslovno prosuđivati ili osuditi. Kontekst sugerira: 'Zašto dopustiti da moju slobodu negativno prosuđuje netko drugi?'. Sloboda ne smije postati povod za ogorčenost ili tuđi pad. ὑπὸ ἄλλης συνειδήσεως (od druge / tuđe savjesti - grč. ὑπό, hypo; ἄλλος, allos; συνείδησις, syneidēsis): Gramatika - Prijedlog hypo s genitivom koji izražava vršitelja pasivne radnje, uz pridjev allos (drugi iste vrste) i imenicu u genitivu. Značenje - Sloboda jednoga vjernika ne bi trebala biti podređena tuđoj legalističkoj savjesti kao trajnom pravilu, ali se u praksi vjernik dobrovoljno ograničava kako bi izbjegao nepotreban konflikt sa savješću svoga bližnjega.
U ovom stihu (1. Korinćanima 10:29), apostol Pavao dotiče se suptilne ravnoteže između kršćanske slobode i odgovornosti prema bližnjemu. Iako kršćanin pred Bogom ima čistu savjest i posjeduje slobodu u mnogim pitanjima (poput konzumacije mesa koje je možebitno prineseno idolima, jer idoli ne postoje), ta se sloboda ne smije prakticirati javno na način koji bi sablaznio 'slabijeg' brata i povrijedio njegovu osjetljivu savjest. Glavna je teološka poanta da agape (nesebična ljubav) prema bližnjemu uvijek mora imati prednost nad osobnim dokazivanjem vlastitog prava i duhovne zrelosti.
Retoričkim pitanjem u drugom dijelu stiha Pavao naglašava kako nema smisla namjerno izazivati tuđu osudu. Ako će naš ispravan čin, ostvaren u slobodi, rezultirati time da nas nečija ranjiva savjest oštro osudi, pametnije je i duhovno zrelije privremeno se odustati od te slobode. Tim činom odricanja kršćanska sloboda ostaje netaknuta pred Bogom, a pritom ne postaje kamenom spoticanja koji bi narušio jedinstvo zajednice i vjeru bližnjega.